Brusa bezistan
0

Otvorena izložba "Sarajevo 1941. - 1945."

FENA
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen otvorio je danas u prostorijama Muzeja Sarajeva u Brusa bezistanu izložbu "Sarajevo 1941. - 1945. godine" koju je organizirao Muzej Sarajeva u sklopu obilježavana 65. godišnjice oslobođenja Sarajeva.

Autor izložbe je kustos Muzeja Igor Radovanović.

Pomoć Muzeju u pripremi izložbe pružio je Historijski arhiv Sarajevo ustupanjem plakata, dok je stručnu pomoć pružio i Institut za istoriju Sarajevo.

Kako je na svečanom otvaranju kazala direktorica Muzeja Sarajeva Alma Madžarević, izloženi su fotografije, plakati, arhivski dokumenti i predmeti koji mogu dočarati dio atmosfere koja je vladala u Sarajevu 1941./1945. godine.

Recenzentica izložbe, Seka Brkljača iz Instituta za istoriju, ocijenila je da je autor izvukao maksimum iz devastirane zbirke i konceptualno nadoknadio izgubljeni materijal.

Navela je kako je Sarajevo u II svjetskom ratu izgubilo 12,9 posto stanovništva, dok je jugoslavenski prosjek iznosio 10,8 posto, a o razmjerama štete koju je Sarajevo tada pretrpjelo govori i to da je glavni grad BiH pretrpio jednu šestitnu ukupne materijalne štete BiH.

Gradonačelnik Behmen je zahvalio i čestitao onima koji su ovom izložbom dali pečat obilježavanju Dana Sarajeva.

Podsjetio je i na to kakav je režim terora vladao u Sarajevu neposrdno pred oslobođenje, kada je par dana pred ulazak oslobodilaca izvršeno stravično vješanje saradnika pokreta otpora na Marijin dvoru.

Behmen je naglasio da je Sarajevo odoljelo svim iskušenjima i opsadama i pokazalo da u njemu nema mjesta fašizmu, te da su borci koji su ga branili 1992./1995. godine odbranili antifašistički duh Sarajeva.

Izložba će biti otvorena do 15. aprila, a posjetioci mogu vidjeti nz fotografija od bombardiranja grada na početku rata 1941. godine do oslobođenja grada, zatim plakate i letke koje su izdavali okupatori, četnici, ustaše i partizani, te više zanimljivih predmeta, uključujući automat koji je pripadao Ivi Loli Ribaru do njegove pogibije, a kasnije Rati Dugonjiću, kao i antisemitske plakate.