Izložba predstavlja izbor iz bogatog muzejskog fundusa, a karakterizira je autentičnost proizvoda - od izvornog materijala do procesa proizvodnje.
Predstavljeno je niz odjevnih predmeta od vune i lana, koji se proizvode na obroncima Bjelašnice, obogaćenih paletom jarkih boja. Tako su prezentirane različite vrste priglavki, rukavica, marama i torbi te dijelovi tkane i pletene narodne nošnje.
Postavku su osvježile i zanimljive fotografije velikog formata, kojima je predstavljen život bjelašničkih ljudi, obilježen surovošću i ljepotom planine.
Posjetioce je pozdravila direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević, naglasivši da je Bjelašnica dugo vremena u komunikaciji bila gotovo potpuno izolirana, što se posebno odnosi na 16 sela s njene južne strane.
To je, kazala je, dovelo do potpune autohtonosti svih proizvoda. Posebno se to odnosi na proizvodnju i tkanje lana te proizvodnju vune od domaćih ovaca.
- Ona je ujedno kritizirala nepostojanje niti jedne prodavnice autohtonih proizvoda danas na Bjelašnici, iako žene ove olimpijske planine još uvijek ručno prave različite proizvode. To nije u skladu s pretenzijom da Bješanica postane turistički centar, kazala je Madžarević.
Većina izložene muzejske kolekcije otkupljena je s bjelašničkih sela sredinom prošlog stoljeća. Od 18 sela, čak 16 ih je gotovo potpuno uništeno u proteklom ratu.
Izložba će biti otvorena do 24. februara.
Izložbom "Ručni radovi s Bjelašnice", koja je otvorena danas u Brusa bezistanu u okviru Festivala "Sarajevska zima", Muzej Sarajeva započeo je cjelogodišnje obilježavanje 60. godišnjice postojanja.
Možda vas zanima
Rekli sudbonosno "da"
22 sata
Odgovorna regulacija
12 sati
Nema ih ni na klupi
56 min
Kiša podigla rijeke
2 sata