Izložba, koju je organizirao Queer Zagreb kao najavu ovogodišnjeg festivala od 1. do 9. oktobra, dokumentarnog je karaktera i predstavlja potresnu arhivsku građu s početka do sredine prošlog stoljeća s više od sto dokumenata i fotografija u vlasništvu Schwules Museuma iz Berlina i Memorijalnog muzeja holokausta iz Washingtona.
Poseban je naglasak na spomenutu razdoblju od 1933. do 1945., kad je nacistička politika sustavno proganjala homoseksualce, a većina ih je skončala u koncentracijskim logorima gdje su simbolično bili označeni rozim trokutima.
Kako su istaknuli organizatori izložbe, ta je tema zasigurno nova u hrvatskoj povijesti, ali je važna za hrvatsku javnost, za razbijanje određenih predrasuda i nasilja u društvu. Kako se ističe u materijalima izložbe, specifičnost homoseksualnih žrtava jest da završetkom rata njihov progon nije zaustavljen jer su neki od njih nastavili služiti zatvorske kazne nakon savezničkog oslobođenja iz pojedinih logora.
Zakonska osnova koja je omogućila nacistički teror nad homoseksualcima bila je na snazi od 1871., dakle puno prije pojave nacizma, dok je nacistička revizija Kaznenog zakona 1934., u dijelu koji se odnosi na homoseksualne muškarce, ostala aktualna još dvadesetak godina nakon rata.
Tek se ponovnim buđenjem pokreta za prava homoseksualnih osoba potkraj 60-ih godina počela stvarati klima da se povijest sustavnije pozabavi i homoseksualnim žrtvama nacističkog režima.
O važnosti izložbe govorili su predstavnici Queer Zagreb Festivala i udruge Domino Zvonimir Dobrović i Goran Bosanac te predsjednik HDLU-a Josip Zanki.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
