Otvorena izložba "Neprijatelj" o Meliki Salihbeg Bosnawi, osuđenoj ženi u Sarajevskom procesu

Grafički dizajn potpisuje Bakir Mujabašić. Postavka donosi rukopise književnice Melike Salihbeg Bosnawi, prepisku i sudske spise iz Sarajevskog procesa 1983. godine. Mnogobrojni posjetitelji na večerašnjem otvaranju imali su priliku pogledati brojne izloške.

Autorica izložbe Hajrija Osmanhodžić istakla je zahvalnost svim posjetiteljima koji su stigli na ovaj događaj, ali pojasnila i značaj organizovanja ove izložbe.

"Moje interesovanje za ovu temu počelo je još kada sam bila tinejdžerica. Informisala sam se oko Sarajevskog procesa i bilo mi je zanimljivo kako je ona kao žena na kraju i osuđena. Kada sam bila prva godina fakulteta počela sam volontirati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Željela sam da kroz par godina napravim istraživanje. Melika se kada je pisala Sudu u Sarajevu, potpisala sa 'neprijatelj' i jednim dijelom iz toga dolazi naziv izložbe. Ona je tu pokazala svoj prkos i dostojanstvo. Kroz ovu izložbu željela sam prikazati Meliku onakvu kakva je ona zaista bila uz sve dijelove njenog života. Ne želim da se ona definiše kroz jedan događaj, imala je više identiteta, bila je književnica, majka, vjernica i bila je još mnogo toga. Bila je mnogo hrabra, prkosna i mislim da svi mi treba da vidimo u njoj uzor kako da budemo svoji, bez obzira na to koju cijenu platili", poručila je.

Izložba prati život ove književnice, hronološki i tematski. Počinje ranim književnim radom, prolazi kroz promjene u njenom intelektualnom i duhovnom životu i Sarajevski proces, a završava kasnijim stvaralaštvom.

Među izlošcima su rukopis knjige poetske proze "Kaze" iz 1975. godine i dramski tekst "Sedmi padež", objavljen 1982. u zagrebačkom časopisu Oko. Izložene su i fotografije iz različitih perioda njenog života te lični i službeni dokumenti. Poseban dio posvećen je Sarajevskom procesu. U njemu su originalne presude, rješenja, iskazi, žalbe i prepiska iz pritvora.

Iz Muzeja ističu da građu predstavljaju kao historijski i kulturni izvor. Izložba ne daje novu pravnu, političku ni moralnu ocjenu, niti potvrđuje ili osporava tadašnje sudske nalaze.

Naziv izložbe uzet je iz članka "Neprijateljima 90 godina zatvora", koji je Oslobođenje objavilo 1983. godine. Tom riječju tada su nazivani Melika Salihbeg Bosnawi i ostali osuđeni u procesu. Muzej je, kako navodi, koristi kao polaznu tačku za čitanje građe, a ne kao ocjenu.

"Cilj izložbe nije ponuditi jedno konačno tumačenje, nego kroz autentičnu građu predstaviti osobu koja se ne može svesti na jedan događaj ili jednu etiketu: književnicu, intelektualku, majku, sestru, vjernicu. Izložba ne donosi presudu", kazala je autorica Hajrija Osmanhodžić.

Uz izložbu je objavljen dvojezični katalog na bosanskom i engleskom jeziku, u ediciji "Arhivska čitanka". U njemu su osvrti Ifete Lihić Gašović, dr. Amara Imamovića i Feride Duraković. Grafički dizajn izložbe, kataloga i postera uradio je Bakir Mujabašić. Katalog su finansirali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Građu je Muzej prikupljao još tokom njenog života, a nakon smrti u saradnji s njenim sinom Amirom Kneževićem. Obrada zbirke je u toku. Kad bude završena, dio digitalizirane građe i popis zbirke bit će dostupni istraživačima.

Od Pariza do zatvora u Foči

Melika Salihbeg Bosnawi rođena je 1945. godine u Sarajevu. Diplomirala je političke nauke u Zagrebu, a postdiplomski studij savremene filozofije upisala je u Sarajevu. U studijskoj 1973./74. godini boravila je na Univerzitetu Paris X – Nanterre kao stipendistica francuske vlade.

Pisala je eseje, poetsku prozu, dramske tekstove i scenarije. Uhapšena je 23. marta 1983. i osuđena u Sarajevskom procesu protiv grupe muslimanskih intelektualaca. Kaznu je izdržavala u Foči. Na uslovni otpust puštena je 27. septembra 1985. godine, nakon 73 dana štrajka glađu. Njenim slučajem bavili su se Amnesty International i međunarodni PEN.

Početkom 1988. otišla je u London, a u Sarajevo se vratila 19. aprila 1992. Preminula je 18. augusta 2017. godine.

Izložba će biti otvorena do 25. novembra, a ulaz je slobodan za sve posjetitelje.