U Umjetničkoj galeriji
0

Otvorena izložba "Mrtvare" Armina Durguta posvećena žrtvama genocida u Srebrenici

I. S.
Izložba "Mrtvare" Armina Durguta (Foto: I. Š./Klix.ba)
Izložba "Mrtvare" Armina Durguta (Foto: I. Š./Klix.ba)
U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu večeras je otvorena izložba fotografija "Mrtvare" Armina Durguta. Prikazuje obuću koju su nosile žrtve genocida u Srebrenici.

"Ovo su cipele koje su Srebreničani dobijali od UNHCR-a. U to vrijeme se pročula priča da su se one na Zapadu koristile tokom ukopa mrtvih. Snimio sam sve cipele koje su timovi Memorijalnog centra Srebrenica pronašli na stazama Marša smrti i nazvao ih 'Mrtvare'. Ovo nije klasična izložba. Na fotografijama nema ljudi, ali se osjeti prisustvo čovjeka. 'Klasične' izložbe o Srebrenici prikazuju nišane, suze i slično. Ne kažem da takvih izložbi ne treba biti, ali je bilo potrebno uraditi nešto drugačije, odnosno ispričati priču o životu u enklavi u to vrijeme na jedan drugi način", rekao je Durgut.

Izloženo je nešto više od 50 fotografija. Snimljeno ih je oko 100, ali nisu sve mogle biti izložene. Više njih prikazane su u knjizi koja prati izložbu.

"Najveći uspjeh po pitanju cipela je bio pronaći dobar đon. Njega možete opšiti nekim platnom i napraviti kakvu-takvu cipelu. Na ovim fotografijama se najbolje vidi da su ti ljudi oskudijevali na svaki mogući način. Cipele koje su im donirane nisu bile prikladne ni za šta", kazao je.

Armin Aljović, tekst editor publikacije, naveo je kako je ova izložba još jedan trajni dokument svega onoga što se dešavalo u Srebrenici prije i u vrijeme samog genocida.

"Kada pomislite da se nema više šta reći o Srebrenici jer je toliko toga ispričano nakon 26 godina, onda zapravo vidite da se uvijek pojavljuju neki novi momenti koji svjedoče o zlu koje se dogodilo", naveo je.

"Mrtvare" su dokaz o tome kako se Evropa odnosila prema našoj državi.

"Durgut je kao kreativni fotoreporter kroz odjevne predmete ljudi ispričao njihovu tragediju. Te cipele su često korištene kao jedini način identifikacije ljudi pronađenih u masovnim grobnicama. Za mene su ostale upečatljive popravke na cipelama koje su vrlo primitivne. Koncem i iglom su popravljali svoju obuću jer nisu imali alternative. Evropa se voli razmetati navodnom demokratijom, a u srcu nje, na istoku Bosne i Hercegovine, ljudi nisu imali šta da nose", zaključio je Aljović.