Izložba je postavljena u okviru 5. međunarodne konferencije o opasnostima i modernom naslijeđu, koju organizira Međunarodni centar za očuvanje naslijeđa - BH CICOP, u saradnji s Arhitektonskim fakultetom u Sarajevu.
Ova izložba upotpunjava konferenciju, a prva je koncipirana izložba kojom je na jednom mjestu sakupljeno ono najvrednije što je u Bosni i Hercegovini osmišljeno i izvedeno od 1900. do 1980. godine, a proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH.
Posjetioci mogu pogledati 60 panoa na kojima su prikazana dobra arhitekture 20. stoljeća u BiH, poput vile Emericha Pascola u Banjoj Luci, stare željezničke stanice u Banjoj Luci, Islahijjeta u Brčkom, kuće Kočića u Brčkom, Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, Nekropole žrtvama fašizma u Novom Travniku, crkve Majke Božje u Olovu, Hadžišabanovića vile na Palama, stambenog kompleksa na Džidžikovcu u Sarajevu, zgrade Penzionog fonda u Sarajevu, zgrade željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, zgrade Historijskog muzeja BiH, palate Musafija u Sarajevu, stambenog naselja Crni Vrh u Sarajevu i sl.
"Mi smo prije dvije godine organizovali konferenciju koja je govorila o naslijeđu općenito, međutim ove godine je naglasak na modernom naslijeđu, odnosno naslijeđu 20. stoljeća. Mislimo da je upravo moderna, koja je dragulj arhitekture, zapuštena. To vidimo po Historijskom muzeju BiH. Željeli smo naglasiti važnost revalorizacije ovog kulturnog naslijeđa i mislimo da je konferencija postigla značajne rezultate u tome. Moramo raditi na podizanju svijesti i u građanstvu i odgovornim institucijama", izjavio je za Klix.ba Nerman Rustempašić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.
"Ova međunarodna konferencija je jedna od onih konferencija koje su potpuno usmjerene ka stručnjacima. Radi se o vrlo fokusiranoj naučnoj konferenciji na kojoj se razmatraju pitanja koja su od ključnog značaja za ljude koji se bave zaštitom kulturnog naslijeđa, a rezultati istraživanja dijele se među stručnjacima. Poruka koja može biti proslijeđena u javnost jeste da u BiH postoje kapaciteti, stručnjaci i naučnici, koji brinu o naslijeđu, a postoje i načini kako da ta briga bude unaprijeđena. Izdvajanje za nauku i poticanje naučnog rada je ključno i za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa", izjavila je za Klix.ba Amra Hadžimuhamedović, članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika..
Hadžimuhamedović je objasnila kako su arhitektura moderne i savremena arhitektura prilično zapostavljene u BiH. Izložba obuhvata 61 spomenik, odnosno sve ono što je zvanično registrovano kao spomenik od najvećeg značaja za BiH, a odnosi se na dobra sagrađena u 20. stoljeću, i ispunjava kriterije Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
"Nijedno dobro u BiH nije očuvano na način na koji bi trebalo. Ne postoji sistemska briga. Komisija, kao neka regulatorna agencija, je trenutno jedina državna institucija koja se bavi zaštitom kulturnog naslijeđa na nivou BiH. Mi nemamo naučno-istraživačke institute ni zavode na državnom nivou. Sreća je pa imamo katedru na Arhitektonskom fakultetu i katedru za historiju umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu, a nadam se da će uskoro biti uspostavljen i studij konzervacije na Prirodno-matematičkom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti. Sve je to važno poticati i organizirati kako bi naslijeđe bilo zaštićeno, ali su još važnije politička i društvena odgovornost“, rekla je Hadžimuhamedović za Klix.ba
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
