Zemaljski muzej BiH
0

Otvorena izložba "Antički lokalitet Skelani"

FENA
Foto: Sarajevo-x.com
Foto: Sarajevo-x.com
Posjetioci Zemaljskog muzeja BiH imat će priliku da do 9. jula vide izložbu "Antički lokalitet Skelani, opština Srebrenica", koja je svečano otvorena danas.

Radi se o izložbi koja je nastala kao rezultat arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu u septembru i oktobru prošle godine.

Voditelj radova u Skelanima, direktor Muzeja Semberije Mirko Babić izjavio je Feni da će do nastavka radova, ovaj put sistematskih, doći čim se imenuje v.d. direktora Muzeja u Skelanima u osnivanju.

Naveo je da je od materijala nađenih u Skelanima u Zemaljskom muzeju izloženo ono što se moglo prenijeti: dio jednog mozaika, dio jednog natpisa, dio kamenog spomenika, rimski novac s početka 4. stoljeća naše ere, fibula i nakit. Ostali nalazi, kao i sam tok radova, prikazani su na fotografijama.

Babić najavljuje i intenziviranje saradnje sa Zemaljskim muzejom, institucijom u kojoj je prije rata radio kao kustos. Zemaljski muzej je do sada izvršio konzervaciju jednog dijela metalnih nalaza.

Babić smatra da je lokalitet u Skelanima jedno značajno nalazište u evropskim razmjerama kada je u pitanju historija Rimskog carstva u 3. i 4. stoljeću. Kao posebno značajan nalaz istaknuo je dio kamenog spomenika, koji je izložen u Zemaljskom muzeju, za koji pretpostavlja da je dio kompozicije mitološke scene labuda i Lede ili Apolona.

Otvarajući izložbu, direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić je naveo da su veliki arheološki radovi vršeni u Skelanima još 1896. godine, za vrijeme austrougarske uprave.

Već ti rezultati su pokazali da je lokalitet u Skelanima bilo upravno središte od značaja za Rimsko carstvo, te da se potvrdilo da su Rimljani imali savršen osjećaj za osnivanje svojih naselja. Naime, blizina bogatih rudnika srebra omogućila je ovom naselju značajan materijalni razvoj.

Busuladžić je također istaknuo da su tokom prošlogodišnje kampanje istražena tri lokaliteta na prostoru od jednog i po kilometra, što govori o veličini naselja, dok je dobro očuvana mozaična površina od 40 metara kvadratnih najveća u BiH.