Održana komemoracija Ljubi Lahu i Čedomilu Šiliću

O životnom i stvaralačkom putu Ljube Laha, koji je preminuo 4. novembra u Sarajevu u 81. godini, govorila je historičarka umjetnosti Snježana Mutapčić, naglasivši da je ovaj vrsni umjetnik ostavljao dojam tihog, odmjerenog i osjećajnog čovjeka, dobro upućenog u književnost i muzičke klasike.

"Radeći daleko od svjetskih centara umjetnosti, postojano i bez revolucionalnih tendencija slikao je ono što je osjećao i doživljavao, te postao nezaobilazni dio elitnog miljea sarajevskih umjetnika. On je izvor Bosne i Hercegovine u kojoj je proveo cijeli život", kazala je Mutapčić.

Podsjetila je da su mu prijatelji u proteklih deset godina života priredili dvije značajne izložbe u galeriji crkve sv. Ante posvećene 70. i 80. godini života.

Njegovu 60. godišnjicu umjetničkog stvaralaštva obilježila je Čapljina 2008. godine velikom retrospektivnom izložbom ulja, akvarela i crteža.

Mutapčić navodi da je njegov rad posebno odlikovala sklonost ka ljepoti i vrijednosti boje, te da su česti motivi njegovih radova bili zamračeno i tmurno nebo te stare kuće, kao i portreti, kojima je prepoznatljiva crta bila slikarevo prodiranje u psihologiju portretiranih likova.

"Bio je sklon također i lepršavim i razigranim likovima, a čest motiv na djelima bile su djevojke u bosanskoj narodnoj nošnji. Počeo je da slika i portrete Isusa Krista i druge religijske teme na svoj način", zaključila je, podcrtavši da Ljubi Lah predstavlja neodvojiv dio duhovne i umjetničke baštine BiH.

Bogati naučni opus višedecenijskog naučnog savjetnika u Zemaljskom muzeju BiH Čedomila Šilića predstavila je profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Dubravka Šoljan, naglasivši da je u toj najstarijoj naučnoj instituciji u BiH vodio botanički vrt.

Nazvala ga je dobrim, blagim i tihim čovjekom, skromnim i radinim kojemu je najdraže radno mjesto bila priroda. Sa pohoda na mnoge bh. planine, ali i one u susjednim zemljama, ostavio je vrsne fotografije biljnog i životinjskog svijeta.

Ona ističe da je dugo prije rata radio kao stručni nadzornik Planinarske botaničke bašte "Alpinetum" na Trebeviću, koja mu je ostala u sjećanju kao jedan od najljepših perioda života.

Predstavljajući obiman naučni put koji je obilježio Šilićev život, Šoljan je posebno izdvojila više od 50 naučnih radova, sudjelovanje u 15 naučnih projekata, više od 130 naučno-popularnih radova, te niz naučnih knjiga. Veliki je doprinos dao i uvodeći niz novih vrsta u nauku, do tada nepoznatih.

Čedomil Šilić je preminuo 21. oktobra u 74. godini.