FOTO / Od opjevane Sahat-kule prošetajte do Katedrale

Iza vas ostaju Begova džamija i Sahat-kula...

Sahat-kula, koja se nalazi odmah do džamije, izgrađena je u 17. stoljeću i do danas je ostala jedna od najviših i najljepših zgrada ove vrste. Nadvisujući okolne dućane, ovaj toranj na sve četiri strane ima satove s pozlaćenim kazaljkama i arapskim brojevima koji pokazuju vrijeme a la turca (tj. novi dan nastupa u trenutku zalaska sunca).

A dalje nizvodno je Despića kuća...

Jedna od najuglednijih pravoslavnih porodica u Sarajevu bili su Despići, a sjećanje na njih i danas čuva departman Muzeja grada Sarajeva poznat kao Despića kuća. Svoj ugled ova trgovačka obitelj ponajviše zahvaljuje starom sarajevskom ćurčiji Jovi Nikoliću, koji je postao vrlo imućan čovjek. Ipak, najpoznatiji član ove porodice bio je čuveni hadži Makso Nikolić Despić, rođen u Sarajevu 1836. godine.

...jedan od sarajevskih muzeja.

Hadži Makso Nikolić Despić bio je autor više radova iz historije Sarajeva, te vrlo progresivna ličnost za svoje vrijeme. Njegovo obrazovanje ponajviše je bilo zasnovano na čestim putovanjima širom svijeta. Zanimljivo je da su se upravo u njegovoj kući igrale prve moderne teatarske predstave u Sarajevu, i to je jedan od razloga zašto su hadži Makso Despić i Despića kuća neizostavni dio priče o šeher Sarajevu.

U blizini je i Muzej Jevreja...

Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine nalazi se u prostoru nekadašnjeg Starog hrama. Taj najstariji objekt jevrejske zajednice u Sarajevu sagrađen je 1581. godine, a novac za izgradnju dao je tadašnji rumelijski beglerbeg Sijavuš-paša pa otuda, pored imena Velika avlija, ovaj prostor nosi i ime Sijavuš-pašina daira. Za potrebe vjerskog života ovdje je podignuta prva sinagoga, odnosno Stari jevrejski hram. Posljednja molitva u ovoj sinagogi čula se šest dana nakon aprilske okupacije Sarajeva, 1941. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata sinagoga je pretvorena u zatvor, a potom u magacin. Od 1966. objekt sinagoge se restaurira te formira kao Muzej Jevreja, koji svjedoči o burnoj historiji, ali i tužnoj sudbini jevrejskog naroda u BiH.

A još malo nizvodno i Katedrala srca Isusova...

Zvono sarajevske Katedrale u klupama Prve gimnazije čuje se jednako dobro kao i školsko zvono. Ona je za mnoge Sarajlije najljepši i najdraži simbol grada. Sagrađena je 1889. godine po ideji arhitekte Josipa Vancaša, koji je projektirao i mnoge druge objekte u gradu. Po značaju se ističu zgrada Predsjedništva i zgrada gradske Pošte. Inače, prostor ispred Katedrale predstavlja vjerovatno i najomiljenije mjesto za nalaženje u gradu. Dogovor za kafu ili noćni izlazak često završava riječima: vidimo se ispred Katedrale.

...ponoćke su dio dragih sarajevskih sjećanja.

Mnogim posjetiocima Sarajeva zanimljiv je i običaj da katolici na ponoćku u sarajevsku Katedralu vode i prijatelje koji su sljedbenici drugih religija. Svake godine pred Božić prostor ispred Katedrale posebno je svečan, a navečer ispunjen ljudima koji slave dolazak velikog katoličkog blagdana.