To se je dogodilo početkom ovog mjeseca a, kako u srijedu prenosi ljubljansko "Delo", nije riječ o jedinom slučaju kad građevinari i investitori ne uvažavaju mišljenja restauratorske struke u obnovi povijesnih zdanja.
Slučaj obnove dvorca Hompuš, koji je izazvao pažnju javnosti, doveo je do prekida radova i velikih napetosti između mariborskog sveučilišta i područnog Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika, koji je javnost obavijestio o devastaciji, iako nije jedini.
"Inspektorima smo do sada poslali dvadesetak prijava o neadekvatnim građevinskim intervencijama u objekte sa statusom kulturnih spomenika", rekao je za "Delo" Srećko Štajnbaher, direktor mariborskog zavoda za zaštitu kulturne baštine. Dodao je da su kazne za devastaciju premale, od 200 do 400 eura, pa se odgovorni ne boje prekršaja, a zato se slučajevi devastacije ponavljaju. Tako je, rekao je, jedan lokalni gradonačelnik u dvorac na svom području dao ugraditi prozore od aluminija zaštićene plastikom, dok je u drugom dvorcu lokalna poljoprivredna zadruga niz godina uzgajala gljive, puževe i kuniće, a kasnije ga prodala privatniku koji također ne vodi računa o savjetima konzervatorske struke.
Novi zakon o zaštiti kulturnog nasljeđa tek je u pripremi, a slovenski stručnjaci ne isključuju i zadnju moguænost - da pomoć za zaštitu kulturnog nasljeđa zatraže izvan domovine, internacionalizacijom problema, iznosi "Delo".
