Srušena u ratu
310

Obilježeno 450 godina od gradnje simbola Čajniča, džamije Sinan-bega Boljanića

E. A.
Prigodnim vjerskim obredima, učenjem 40 jasina kao i dove pred dušu Sinan-paše Boljanića, graditelja džamije u Čajniču u ovom bh. gradiću obilježena je 450. godišnjica gradnje Sinan-begove džamije.
Jasin su proučile džematlije, a dovu pred dušu Sinan-paše Boljanića i njegove porodice muftija goraždanski Remzija ef. Pitić.

Anera Zagrljača, predsjednica Medžlisa Islamske zajednice Čajniče podsjeća da je Sinan-begova džamija slovila za najljepšu i najimpozantniju džamiju koju je Sinan paša, zet Mehmed- paše Sokolovića, dao izgraditi u centru Čajniča 1570. godine.

Biser osmanske arhitekture

"Sinan-beg Boljanić kasnije je dobio titulu paše, ali u narodu je ostala poznata kao džamija Sinan-bega. Riječ je o još jednom u nizu bisera osmanske arhitekture na prostoru goraždanskog muftijstva", ističe Zagrljača.

Obnavljana je nakon rušenja u Drugom svjetskom ratu, a zbog svojih historijskih i umjetničkih vrijednosti bila je uvrštena na listu svjetske baštine kao spomenik prve kategorije. Potpuno je porušena 8. juna 1992. godine i dugo vremena nakon rušenja prostor džamije korišten je kao parking.

Obnova kompleksa u toku

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, džamija Sinan-bega Boljanića 2004. godine proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. Obnova simbola Čajniča započela je 2016. godine.U julu te godine postavljen je kamen temeljac i započeli su radovi, nakon što je sredstva obezbijedila Vakufska direkcija Islamske zajednice u BIH putem Generalne direkcije vakufa Republike Turske.

Obnova džamije trebala je biti već okončana.

"Zbog tehničkih poteškoća i trenutne situacije obnova kasni. Nadamo se da će biti u potpunosti završena naredne godine. Trenutno se priprema postavljanje stolarije i nadamo se da će se tokom zime raditi na unutrašnjem uređenju zidova. Kupole i munare su završene, turbeta su sazidana do kupola", kaže Zagrljača.

U dvorištu džamije nalaze se dvije grobnice u kojima počivaju Sinan-paša i njegova supruga Šemsa kaduna, dok su u turbetima van harema njihovi potomci. Sinan-paša Boljanić je rodom iz sela Boljanići kod Čajaniča, bio je sandžak-beg bosanskog i hercegovačkog ejaleta i najveći dobročinitelj u historiji Čajniča. Uz džamiju, tekiju, karavan saraj i musafirhanu kasnije je nastala Sinan-pašina mahala. Izgradio je i 22 dućana, dva mlina na Janjini, te mostove, mesdžide, karavan saraje, hamame i druge objekte.

Sinan-paša Boljanić, zet čuvenog Mehmed-paše Sokolovića osim u Čajniču izgradio je i mesdžid u blizini Nevesinja, dok je njegov brat Husein-paša izgradio džamiju u Pljevljima identičnu čajničkoj džamiji koja inače spada među najakustičnije džamije koje su sagrađene i jedna je od 10 takvih u islamskom svijetu. Uz to, po svojim dimenzijama jedna je od najvećih džamija u BIH.