Obilježena godišnjica smrti Ćamila Sijarića

O Sijariću kao umjetniku govorio je Marko Vešović koji je posebno istakao da je ovaj književnik bio i fantastičan pripovjedač.

"Izuzetno volim i njegove romane, ali on je prvenstveno bio nevjerovatan pripovjedač. Ono što me je kod njega fasciniralo je činjenica da je on uvijek bio umjetnik. I kada priča i kada piše", kazao je Vešović.

O Sijariću i njegovim djelima, ali i sjećanjima na druženje s ovim književnikom govorili su i Faruk Dizdarević te Safet Sijarić. Odlomke iz Sijarićevih romana čitao je dramski umjetnik Izudin Bajrović.

Prisutni su imali priliku da poslušaju i autentičan tonski zapis nekih od Sijarićevih "besjeda o raznim stvarima i događajima".

Skupu su, između ostalih poštivalaca Sijarićevog lika i djela, prisustvovali i ministara odbrane BiH Selmo Cikotić te prof. Ejub Ganić.

Ćamil Sijarić rođen je 18. decembra 1913. u selu Sipovice kod Bijeloga Polja. Osnovnu školu završio je u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom, od 1927. do 1935. pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je, zbog političke aktivnosti, isključen.

Školovanje nastavlja u Vranju i na tamošnjoj gimnaziji maturira 1936. Od 1936. studira pravo na Beogradskom univerzitetu i diplomira 1940.

Za vrijeme rata služio je kao sudski činovnik u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradiški i Banjoj Luci. Pred kraj rata odlazi na slobodnu teritoriju i postaje dopisnik TANJUG-a. Sekretar Suda narodne časti u Banjoj Luci postavljen je 1945., a potom je radio kao novinar u listu "Glas" i dramaturg Narodnog pozorišta u Banjoj Luci.

U Sarajevo prelazi 1947. gdje radi u redakciji "Zadrugara", a 1951. prelazi u literarnu sekciju Radio Sarajeva i tu ostaje sve do odlaska u mirovinu, 1983.

Pojedina djela Ćamila Sijarića prevedena su na ruski, bugarski, engleski, turski, albanski, poljski, francuski, njemački, estonski i mađarski jezik.

Dobitnik je više književnih nagrada i društvenih priznanja, a bio je redovni član ANUBiH i ANU Crne Gore.

Umro je 6. decembra 1989.