Kako je za Fenu izjavio doc dr. Salmedin Mesihović sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta, ova godišnjica se obilježava širom Evrope nizom naučnih skupova i okruglih stolova.
"Tako je i sarajevska katedra za klasičnu historiju organizirala skup na kojem će biti prezentirano više vrijednih referata i naučnih radova vezanih za prostore današnje Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja u periodu početka IV. stoljeća nove ere, koji će na znanstvenim i kritičkim osnovama pokušati da dođu do odgovora na pojedina problematična historiografska pitanja", kaže Mesihović, koji je zajedno s mr. Amrom Šačić i postdiplomcima studija klasične historije iznio organizaciju skupa.
Naglašava da odgovor careva Konstantina i Licinija postignut u Milanu u proljeće 313. godine veliko historijsko značenje.
"Njime kršćani nakon 300 godina povremenih progona i sukoba s rimskom državom dobijaju slobodu propovijedanja. To će biti osnova preko koje će kršćanstvo polako, ali sigurno preuzimati dominaciju u euromediteranskom svijetu, da bi se početkom V. stoljeća i konačno nametnulo kao vladajuća i religija i ideologija" kaže Mesihović.
Po njegovim riječima, da nije bilo sporazuma Konstantina, koji je intimno podržavao kršćanstvo, i Licinija, današnji svijet bi sigurno izgledao znatno drugačije jer ne bi bilo dominacije abrahamističkih religija (judaizma, kršćanstva i islama) "nego bi se na mjestima današnjih crkava i džamija možda nalazili hramovi posvećeni Jupiteru, Apolonu, Mitri ili Ateni".
Zbog svega toga je važno ovaj veliki i prijelomni događaj u svjetskoj historiji na odgovarajući način obilježiti i u Sarajevu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
