Izložbu koja je prije Sarajeva bila postavljena u Stocu i Tešnju otvorili su direktor NUBBiH Ismet Ovčina te predsjednik Društva pisaca BiH Gradimir Gojer koji je govorio o liku i djelu Hamida Dizdara.
"Ova izložba je tek početak osebujnijeg suočavanja sa samim sobom i s boljom prošlošću. Odlikuje se serioznim pogledom na Dizdarev ukupan doprinos kulturi BiH. Dizdar je pisao poeziju, prozu, kritiku a nebrojeni su i njegovi izvanredni žurnalistički radovi", kazao je Gojer te dodao da je Dizdar posebno njegovao ljubav i interes za promicanje narodne lirske pjesme.
Književna izložba objedinila je fotografije Stoca, Dizdarevog rodnog mjesta, njegove lične predmete, originalne dokumente o njegovom porodičnom i društvenom životu te neka od njegovih proznih i lirskih djela koje su za ovu izložbu NUBBiH-u ustupile JU Opća biblioteka Tešanj, Historijski arhiv Sarajeva, Historijski muzej BiH te Gazi Husrev-begova biblioteka.
Autori izložbe su Mujo Koštić, Vesna Filipović, Admir Nezirović i Hatidža Krilić. Izložba će biti otvorena do 11. novembra.
Hamid Dizdar je rođen 22. februara 1907. u Stocu. Prvu pjesmu objavio je u "Zagrebačkom ilustrovanom listu" 1925. Uređivao je list "Pošta" a bio je i odgovorni urednik "Sarajevske hrvatske pozornice".
Kao zasebna djela objavio je "Narodne pripovijetke iz BiH", "Ljubavne narodne pjesme iz BiH", "Šaljive narodne pjesme", "Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u BiH", "Bilješke o razvitku štampe u BiH", "Obasjane staze", "Proljeće u Hercegovini", itd.
Za svoj književni rad dobio je više priznanja.
Umro je u Sarajevu 17. jula 1967.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
