Radi se ustvari o dvobroju (br. 38 i 39), a svoje radove predstavili su eminentni autori u oblastima teologije, filozofije, povijesti i književnosti.
Jedan od promotora na večerašnjem događaju, književnik Dževad Karahasan ocijenio je da već 40 godina časopis "Jukić" razumom propituje vjeru i suprotstavlja se teroru prazne religioznosti, a istovremeno vjerom propituje razum i suprotstavlja se teroru racionaliteta.
"Nemojmo zaboraviti da je uime razuma ubijeno jednako ljudi koliko uime vjere, možda i malo više. Jukić pokušava tražiti balans, spone između racionaliteta i vjere", kazao je Karahasan.
Posljednji broj, kao i većina dosadašnjih, smatra on, u najboljoj je tradiciji časopisa: teološki u onoj mjeri u kojoj se teologija ne suprotstavlja razumu i čovjekovoj želji za saznanjem, čovjekovoj vjeri da može saznati, a istovremeno on je racionalan, racionalistički u onoj mjeru u kojoj se ratio ne suprotstavlja čovjekovoj nadi i mogućnosti da vjeruje.
Glavni urednik časopisa fra Mile Babić kazao je kako je poruka i ovog broja, kao svih prethodnih 40 godina, borba za dostojanstvo svakog čovjeka: za slobodu savjesti, misli, govora i za intelektualno poštenje.
"Da pišemo po savjesti, a ne kako nam neko naređuje", kaže fra Mile.
Posebna poruka novog broja je otvorenost drugom i drugačijem.
"To znači da na ovoj zemlji nikad nije dosta pravde, a pravo mora postati pravednije, zakoni moraju postati pravedniji, društvo mora postati pravednije... Znači, pravda kao opći princip za cijelo čovječanstvo", rekao je fra Mile, najavljujući da će 'Jukić' nastaviti uspješno izlaženje u budućnosti, jer dolaze mlađi autori koji već pišu za časopis.
Ivan Franjo Jukić, po kome je časopis dobio ime, bosanski je franjevac, prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik. Rođen je u Banjoj Luci 1818. godine, a preminuo u izgnanstvu u Beču 1857. godine. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u Bosni 1849. godine.
Istovremeno, Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni "Bosanski prijatelj". Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika zemlje. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
