Nova knjiga Dubravka Lovrenovića

U recenziji ove knjige-monografije prof. dr. Miroslav Palameta navodi da je autorova središnja zamisao bila u postavljanju i argumentiranju teze o vjerskoj pripadnosti pokojnika pod stećcima pa prema tome i samih stećaka, s osnovnom postavkom da su pod stećcima sahranjivani kršćani različitih kršćanskih zajednica, od katoličke, preko one humskih i bosanskih krstjana do pravoslavaca.

"Lovrenović iznosi podatke i o pripadnicima muslimana, nove religije u tadašnjem humsko-bosanskom prostoru, koji su mogli biti sahranjivani ispod jednog tipa ukrašenih stupova koji sliče na muslimanske nišane na samom izdisaju kulture stećaka. Kao vrstan povjesničar Lovrenović za svoje argumente na prvom mjestu koristi epitafe sa stećaka, pisane bosančicom, koji ponekad u svojim strukturalnim elementima čuvaju egzaktne pokazatelje takvog tipa" zapisuje Palameta.

Kako ističe u svojoj recenziji profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Ivana Prijatelj-Pavičić, u ovoj monografiji umjesto ideološki/politički motiviranih interpretacija (koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski), Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka.

"Umjesto „magle nacionalne romantike“ Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka. Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.

Analizirajući izvorišta pojave, tipologiju i razvoj oblika, likovne odlike i simboliku, lokalitete i teritorijalnu rasprostranjenost, Lovrenović rekonstruira stećke kao elemente ”materijalne kulture”, odnosno kao označitelje psihičkih i mentalnih formi u konkretnom povijesnom kontekstu.

Iscrpnom višedimenzionalnom analizom stećaka otkriva se specifična srednjevjekovna bosansko-humska kultura umiranja i smrti, odnos prema smrti i vječnosti, rituali, navike i običaji stanovnika.