Ususret MESS-u
202

Nihad Kreševljaković: Naša obaveza je pozvati na otvorenost granica i uma

Piše: E. Lj.
Nihad Kreševljaković (Foto: D. S./Klix.ba)
Nihad Kreševljaković (Foto: D. S./Klix.ba)
Bliži nam se još jedno izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS koji će od 29. septembra do 6. oktobra publici ponuditi predstave iz 17 država i četiri kontinenta. Direktor festivala Nihad Kreševljaković kaže da su ove godine uspjeli napraviti festival koji će mnogima ostati u sjećanju.

Ovogodišnji festival koncipiran je tako da će pored glavnog programa biti organizovan Mali MESS kao program za djecu i mlade te MESS forumi u sklopu kojih će se voditi razgovori o važnim temama kojima će se baviti i predstave.

"Mislim da smo uspjeli ove godine napraviti festival koji će mnogima ostati u sjećanju s obzirom na to da su selektori uspjeli napraviti zaista dobar izbor pa tako pored nekih novih pozorišnih poetika imamo i velike predstave kao što je 'Otvoreni za sve' Konstance Macras, 'Macbeth' reditelja Alessandra Serra, 'Rambuku' u režiji Mihai Maniutiua... Imamo i fantastičnu predstavu koja dolazi kao njemačko-kamerunska koprodukcija, iz SAD-a nam dolazi trupa '600 Highwayman' s predstavom 'Fever'. Ove, kao i ostale predstave, su u zemljama iz kojih dolaze prepoznate kao važna teatrska ostvarenja pa sam siguran da će to prepoznati i publika", rekao je Kreševljaković.

"Otvoreni za sve"

Festival otvara predstava "Otvoreni za sve" koja tematizira predrasude, klišee, nesporazume, tradiciju, diskriminaciju, siromaštvo i nasilje. Kreševljaković smatra da je to nažalost naša svakodnevnica koja je razvojem tehnologije i novih medija ona postala još prisutnija i vidljivija.

"Ne sekiramo se samo u vezi s problemom u našoj zajednici (premda bi to bilo dovoljno sekiracije), već u isto vrijeme možemo saznati o stvarima koje se događaju u Africi, Aziji... Da ne spominjem ove platforme gdje je dat prostor 'anonimnim herojima kucane riječi' da pišu glupave komentare i dodatno sve čine gadnijim nego što zaista jeste", rekao je.

Iz godine u godinu organizatori MESS-a pomjeraju granice, a ovaj put šalju poruku da su "otvoreni za sve". Njihov ovogodišnji moto je, pojašnjava nam Kreševljaković, odgovor na situaciju u kojoj se nalazi cijeli svijet, sami tim i mi.

"Izbjeglički egzodus pred sve nas je postavio jedno važno etičko pitanje, a tiče se našeg odnosa prema tim ljudima. Rasprave o tome vode se i kod nas. Primjetan je strah od različitosti, strah od navodnog ataka na identitete, a u čijoj pozadini je ksenofobija. Generalno, stanje u svijetu je vrlo dramatično, a na scenu stupaju ljudi koji se najbolje snalaze u krizama i koji lako manipuliraju izgubljenim masama. Vjerujemo kako umjetnička zajednica ima obavezu pozivati na otvorenost i to ne samo granica, već i uma. Da nije bilo te otvorenosti imanentne čovjeku, još uvijek bismo sjedili oko vatre i udarali kamen od kamen", objasnio je.

Suočeni s brojnim problemima

Priča nam kako će ove godine, zbog određenih finansijskih problema koji se tiču finansiranja s federalnog nivoa, festival imati samo jednu predstavu van Sarajeva. Riječ je o rumunskoj predstavu "Rambuku" koja će biti izvedena u Zenici.

"Mislim da je veoma važno da ne samo MESS, već i druge kulturne ustanove iz Sarajeva i većih gradova što više komuniciraju i sarađuju s kolegama po cijeloj Bosni i Hercegovini. Mislim da nam je to i obaveza. Mi ćemo nastaviti razvijati tu saradnju, ne samo za vrijeme festivala, već i tokom cijele godine, a pripremamo i projekte koji će imati takvu saradnju kao primarni cilj", rekao je.

Prethodnih godina MESS se, između ostalog, suočavao s finansijskim problemima.

"Kultura često nije uopće dio političke agende i vrlo malo partija tome posvećuje ozbiljniju pažnju. Ove godine festival je imao jaku podršku kantonalnog ministarstva, a veliku pomoć su nam pružile i neke organizacije u BiH poput Goethe Instituta, Ureda za odnose s javnošću Američke ambasade u BiH, Grada Sarajeva, Njemačke ambasade, Fondacije Heinrich Boll, BhTelecoma i mnogih drugih, ali su nam znatno umanjena sredstva Federalnog ministarstva kulture i sporta od kojeg festival prilično zavisi. Nažalost, mislim da se u tom slučaju radi o politici koja za cilj ima svođenje kulture u Federaciji na isključivo etničke kriterije. Nadam se da će biti bolje, a svakako je važno da smo uspjeli dobiti i projekt 'Kreativna Evropa' kao prva kulturna institucija iz BiH koja je nositelj ovog važnog evropskog projekta", istakao je.

Održali kvalitet

Bez obzira na sve poteškoće s kojima se godinama suočavaju, uspijevaju održati kvalitet programa MESS-a i u BiH dovesti neka od najznačajnijih teatarskih imena današnjice.

"Tako je zahvaljujući ovim institucijama koje nam pružaju podršku, zahvaljujući našim prijateljstvima koja smo gradili proteklih dvadesetak godina, kao i ljudima koji rade u festivalu, a koji su svjesni važnosti MESS-a koji čuva kontinuitet kao jedna od najstarijih institucija ove vrste u Evropi", rekao je.

Na pitanje zbog čega ove godine u programu MESS-a imamo samo dvije predstave iz BiH, Kreševljaković nam kaže da nije riječ o nekom izuzetku te da predstave koje je selektor Saša Milosavljević izabrao kao bh. predstavnike upravo govore o visokim dostignućima naše teatarske produkcije unatoč problemima s kojim se suočavaju.

"Mislim da smo sada u fazi kada je veoma važno raditi na pozorišnoj infrastrukturi. Naša pozorišta u cijeloj BiH su zastarjela i u pogledu tehničkih mogućnosti ne odgovaraju onome što je teatar danas. Npr. kada nam dolaze trupe iz drugih zemalja, a pri tome ne mislim na Njemačku, već na Rumuniju, Mađarsku ili Bugarsku, mi ne možemo odgovoriti tehničkim zahtjevima koji se traže od naših teatara", bio je iskren.

Na kraju, govoreći o važnosti MESS-a za državu i za bh. kulturnu scenu, Kreševljaković je rekao:

"Vjerujem da je Festival MESS važan onim ljudima koji otvorenost, ljubav prema različitostima i kosmopolitizam doživljavaju kao esenciju ovog društva".