Filozofski fakultet
0

Nastavljena predavanja o prostoru i identitetu u filmu 21. stoljeća

FENA
Filozofski fakultet u Sarajevu (Foto: Sarajevo-x.com)
Filozofski fakultet u Sarajevu (Foto: Sarajevo-x.com)
"Prostor i identitet u filmu 21. stoljeća" naziv je ciklusa predavanja koje je nastavljeno danas četvrtim izdanjem na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u organizaciji Znanstveno-istraživačkog inkubatora (ZINK) pri ovoj visokoškolskoj instituciji.

Ovaj put su o različitim aspektima filmske umjetnosti današnjice studentima, profesorima i poklonicima sedme umjetnosti govorili redovni profesor filozofije na univerzitetima u Zadru i Zagrebu Jure Zovko, te docent na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu Vahidin Preljević.

Predstavljajući izlaganje "Teorija i kritika filma s posebnim osvrtom na film "Na putu" Jasmile Žbanić", Zovko je istaknuo da su u tom ostvarenju konfrontirane dvije životne forme - moderne i vehabizma.

On podvlači da je moderna forma u kojoj čovjek, kao pojedinac, individualno kreira i odlučuje svoju sudbinu na temelju vlastite autonomnosti, kao i vlastiti moral.

"Međutim, u filmu "Na putu" moderna je prikazana dosta maćehinski i kroz devijacije - opijanje, bančevanje, nošenje mini suknje, te slušanje muzike u diskotekama. Moderna treba biti forma koja nema alternativu, u kojoj se pojedinac sam suočava s društvenim problemima i na temelju kritike izrađuje vlastiti i društveni profil", kazao je on.

Zovko smatra da će objektivni posmatrač u takvom predstavljanju izraziti bojazan prema moderni. Podvukao je da suprotno tome pokret vehabizma ne dopušta toleranciju u odnosu na druge religije te da je dominantan samo u jednoj državi - Saudijskoj Arabiji.

"Autorica je nesporno iznimno talentirana i u filmu je ukazala na niz problema, prethodno se dobro informirajući o vehabijskom pokretu, ali ipak postoje ovi nedostaci. Smatram također da je vehabizam pokret koji se ne može etablirati u BiH", zaključio je on.

Vahidin Preljević je, prezentirajući rezultate istraživanja o tijelu i prostoru u filmu i medijskoj kulturi, akcent stavio na promjenu paradigme u prikazu stvarnosti i tjelesnosti u filmu 21. stoljeća.

"Mogu primijetiti postupno nestajanje realnosti i realnog glumca iz filmskog jezika, za šta je najbolji primjer "Avatar". To je suprotno od onoga što je film na početku htio biti - carstvo vidljivog. On postaje mašina za proizvodnju stvarnosti, gdje je sintagma o tvornici snova dostigla vrhunac", ističe Preljević.

On je također ukazao i na težnju filma da proizvodi hiperrealnost.

Četvrti krug predavanja bit će nastavljen sutra izlaganjima profesora na Institutu za teatrologiju, filmologiju i mediologiju na Univerzitetu u Beču Klemensa Grubera te najznačajnijeg filmskog kritičara na njemačkom govornom području Georga Seeßlena.