Kultura
9

Nasljednici o objavljenoj knjizi Branka Mikulića: Želja mu je bila da se knjiga ne objavljuje

Klix.ba
Promocija knjige "Kobne godine" Branka Mikulića održana je 22.11.2016. godine u Sarajevu. Unuci Branka Mikulića, Marin i Wane, smatraju da je izdavanje knjige problematično, jer je tokom pomenute promocije knjiga prodavana i tako je postala dostupna javnosti.

Marin i Wane kažu da im je njihov otac Rodoljub, prije smrti, iznio jasnu i nedvosmislenu želju Branka Mikulića da se tekst "Kobne godine" ne objavljuje.

"Osim njihovih riječi, kojima se može ili ne mora vjerovati, istinu da porodica Branka Mikulića nije željela objavu djela, potvrđuje i činjenica da ni Brankova supruga Rajka, umrla 2005. godine, a ni djeca, sin Rodoljub i kćerka Planinka, umrla 2000. godine, nisu objavili pomenutu knjigu iako su imali mnogo prilika i vremena da to urade. Ta činjenica i jasno izražena porodična želja, nalog njihovog djeda i oca, razlog je zašto su se moji klijenti protivili izdavanju pomenute knjige", navodi se u saopćenju.

"Moji klijenti posjeduju original djela, pisan rukom Branka Mikulića, i primjerak kucan mašinom na kome su rukom dopisane primjedbe Branka Mikulića. Iz tog razloga, posebno je pitanje šta su izdavači izdali. Uz saglasnost Branka Mikulića i za vrijeme njegovog života, jedan primjerak knjige je dat na čitanje Janezu Zemljariću, radi davanja mišljenja i bez prava da ga daje trećim licima. Taj primjerak je nakon smrti Branka Mikulića na nepoznat način došao u Sarajevo i posjeduju ga treća lica bez saglasnosti porodice. Taj primjerak je štampan i izdat od strane četiri izdavača", kaže advokat Dragan Mičunović.

Mikulićevi unuci su 2014. godine, nakon objave intervjua sa Željkom Ivankovićem na portalu autograf.hr., saznali da će knjiga njihovog djeda, pod nazivom „Kobne godine”, biti štampana. Marin Mikulić je e-mailom kontaktirao Željka Ivankovića sa zahtjevom da se knjiga ne izdaje, ali je odgovor bio da je to stvar izdavača. To je i bio razlog da opunomoće advokata da ih zastupa kako bi se zaustavilo izdavanje pomenute knjige.

Advokat je u nekoliko navrata kontaktirao izdavače pokušavajući im objasniti ljudsku stranu problema, kao i pravnu nemogućnost da se bez saglasnosti Marina i Wanea izda djelo. Međutim, svi pokušaji da se spor riješi mirnim putem ostali su bez rezultata.

Advokat Mičunović naglašava da se nije poštovao stav Brankovih unuka i da je samo izdavanje djela učinjeno suprotno Zakonu o autorskim i srodnim pravima u BiH, jer je Zakon jasno predvidio da se izdavanje knjige može izvršiti isključivo po odobrenju autora ili drugog nosioca autorskih prava.

"Moji klijenti znaju da odobrenje za izdavanje djela nije dao autor Branko Mikulić, saglasnost za izdavanje djela nisu dali ni moji klijenti, a za izdavanje djela je bila neophodna i njihova saglasnost. Moji klijenti su neformalno saznali da je odobrenje za izdavanje djela dala njihova rodica Nastja, kćerka Planinke Mikulić. Iz kojih razloga je ona to učinila to je njena stvar u koju moji klijenti neće da ulaze. Ukoliko se izdavači pozivaju da je djelo izdano na osnovu Nastjine dozvole time su je izdavači proglasili kao jedinog nosioca autorskih prava iza umrlih (djeda, bake, oca, druga dva nasljednika i Nastjine majke). Izdavači su sebi pravno neosnovano uzeli nadležnost koja im po zakonu ne pripada, tj. da vode ostavinski postupak i određuju ko i u kom obimu nasljeđuje autorska prava", rekao je Mičunović.

S obzirom na to da je knjiga odštampana nije im preostalo ništa drugo nego da zaštitu svojih prava ostvare sudskim putem.

"Moji klijenti poštuju stav i mišljenje izdavača da bi bilo korisno da se izda pomenuta knjiga jer sadrži mišljenje autora o kobnim godinama u regionu. Ali, izdavanje nekog djela, bez obzira što je po nečijem mišljenju to neophodno i dobro, ne može se obaviti mimo zakona i bez saglasnosti porodice", kaže Mičunović.

Unuci Branka Mikulića ističu da žele i moraju poštovati posljednju želju djeda i oca i da će na tome ustrajati.

Izdavači knjige su Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko građansko vijeće Pokret za ravnopravnost u BiH, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, dok je kao izdavač naveden Marinko Pejić, a kao suizdavači Adil Kulenović, Miladin Vidaković i Nedžad Mulabegović. Lekturu i kolekturu uradio je Željko Ivanković.