Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu održan okrugli stol o ulozi historičara u medijima

Okrugli stol pod nazivom "Context is the New Content: Historičari u medijskoj industriji" organizirao je Centar za historijska istraživanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Skup je okupio stručnjake iz oblasti historiografije, komunikologije i praktičnog novinarstva s ciljem ukazivanja na važnost naučnog konteksta u eri brzih i često površnih informacija.

O ovoj temi govorili su Nicholas Hawton, alumni studija historije Univerziteta Oxford i dugogodišnji novinar BBC-ja, prof. dr. Lejla Turčilo, šefica Odsjeka za žurnalistiku/komunikologiju na FPN UNSA, te Semir Hambo, glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba i alumni Odsjeka za historiju.

Razgovor je moderirala prof. dr. Amra Šačić Beća, voditeljica CeHiS-a, koja je u uvodu naglasila značaj povezivanja historičara i novinara kao srodnih profesija koje istraživanja temelje na objektivnom razumijevanju izvora informacija.

Tokom razgovora je poručeno da se novinarstvo često opisuje kao "prva skica historije" te da je presudno da oni koji dokumentuju događaje razumiju širi kontekst, kako bi historičari u arhivima sutra imali relevantne i precizne izvore.

Poseban fokus diskusije bio je na konceptu "smisaonog novinarstva", o kojem je govorila prof. dr. Lejla Turčilo. Prema njenim riječima, tradicionalni novinarski obrazac koji odgovara na pitanja ko, šta, gdje i kada sve teže prati brzinu društvenih mreža, jer građani osnovnu informaciju danas dobiju gotovo trenutno od očevidaca.

Istaknuto je da se težište informisanja pomjera na pitanje "zašto", u čijem odgovoru leži ključna uloga novinara. Da bi ispunili taj zadatak, novinari, kako je naglašeno, trebaju širinu obrazovanja koju nudi historija. Poznavanje onoga što je prethodilo omogućava dublje istraživanje i logičko zaključivanje, pa novinar prestaje biti samo "držač mikrofona" i postaje autoritet koji publici pomaže da se snađe u kompleksnom društvu.

Zaključeno je da snažnije interdisciplinarno povezivanje studija historije i žurnalistike ne znači preklapanje profesija, nego njihovo uzajamno osnaživanje. Na taj način novinari dobijaju dublji analitički alat za interpretaciju događaja, dok historičari kroz razvoj medijske pismenosti uče kako vlastito znanje učiniti vidljivijim i društveno korisnijim.

Ovakav pristup, kako je istaknuto, umjesto međusobnog nadmetanja nudi model u kojem naučna akribija historičara i komunikacijska vještina novinara zajedno podižu ljestvicu kvaliteta medijskog sadržaja. Time se otvara prostor za nove, hibridne uloge u redakcijama, koje traže specifičnu kombinaciju istraživačke dubine i brzine izvještavanja te direktno doprinose borbi protiv površnosti i dezinformacija.

U jednom od izlaganja Nicholas Hawton podijelio je iskustva sa studija na Oxfordu i višedecenijskog rada na BBC-ju, naglasivši da mu je historijsko obrazovanje pomoglo da izvještava o kompleksnim krizama bez upadanja u stereotipe.

Semir Hambo je objasnio kako portal Klix.ba, kao najbrži medij u BiH, bira sagovornike, istaknuvši da su u vremenu kriza historičari, politolozi i sociolozi nezaobilazni partneri u kreiranju stručnih analiza koje obogaćuju osnovne informacije.

U završnom dijelu panela učesnici su se osvrnuli na ulogu vještačke inteligencije. U trenutku kada algoritmi mogu generisati vijesti u sekundi, zaključeno je da je upravo "ljudski faktor" i sinergija historičara i novinara, zajedno s osjećajem za moralnu i naučnu odgovornost, posljednja preostala brana protiv gubitka istine.

Skup je okončan ličnim osvrtom Semira Hambe na studentske dane provedene na Filozofskom fakultetu, uz poruku budućim kolegama o važnosti znanja naspram zvanja i potrebi za cjeloživotnim učenjem koje će ih učiniti ozbiljnim istraživačima prošlosti i sadašnjosti.