Može li strip opstati u vremenu TikToka: Obilježio je generacije u Jugoslaviji, a danas se doživljava drugačije

Mostarski strip vikend, jedna od najznačajnijih manifestacija posvećenih stripu u regiji, održava se 04. i 05. oktobra 2025. godine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača. Ove godine festival slavi svoje jubilarno deseto izdanje i okuplja rekordan broj gostiju – više od 30 renomiranih domaćih i međunarodnih strip autora.

Prije održavanja ove manifestacije razgovarali smo s jednim od organizatora Alenom Jehjom koji je govorio o svom viđenju stripa, tome koliko mlade danas zanima ova forma, ali i kako uspijeva "preživjeti" u digitalnom dobu.

"Mostarski strip vikend je zaista dokaz da se i u Bosni i Hercegovini može stvoriti i održati ozbiljna strip manifestacija. Krenulo je kao entuzijazam grupe zaljubljenika, a danas je to festival koji okuplja autore i publiku iz cijele regije i svijeta. Njegova važnost je u tome što vraća strip na mapu kulturnih događaja, jer kod nas se strip često nepravedno gurao u stranu kao 'dječija zabava'. Ovaj festival pokazuje da strip pripada u isti red sa filmom, pozorištem i književnošću i da ima svoju vjernu publiku", kaže Jehja na početku razgovora.

Ističe da se kroz godine pokazalo da se sve više djece zanima za strip, ali da je neophodno da i nakon festivala postoje neki događaji i nešto što će utjecati da se interesovanje zadrži.

"Mladi danas strip doživljavaju drugačije nego što smo ga mi doživljavali. Nekada je kiosk bio glavni ulaz u svijet stripa, a danas je to ekran mobitela. Međutim, čim im se strip približi kroz radionice, festivale ili preporuku roditelja, vrlo brzo pokažu interes. Dakle, nije tačno da mlađe generacije ne zanimaju stripovi - zanimaju ih, samo im se moraju predstaviti na način koji je njima blizak i razumljiv. Ja kroz lični primjer sam svjedok toga – moj sin koji ima 8 godina je zainteresovan, ali kada je u društvu sa svojim vršnjacima koji nemaju doticaja sa stripom, jako brzo izgubi interesovanje, jer je ipak realnost da velika većina i ne znaju šta je to, a kamoli da imaju naviku da čitaju", pojašnjava Jehja.

Kad je riječ o publici Mostarskog strip vikenda kaže da je publika "mješavina".

"S jedne strane, uvijek se vraćaju nostalgičari – oni koji su odrasli uz Alan Forda, Zagora ili Dilan Doga i za koje je strip sastavni dio identiteta. S druge strane, vidimo i nove klince koji dolaze sa roditeljima i polako ulaze u taj svijet. To je za nas najljepši dio festivala - kada se generacije susretnu na istom mjestu i otkriju da strip može povezati djecu i roditelje na jedinstven način. Međutim strip radionice koje radimo u sklopu festivala su najbolji pokazatelj koliko nove mlađe publike dolazi, svake godine se traži stolica više", priča u nastavku.

U eri TikToka i brzog sadržaja, kaže da smatra da strip nije izgubio bitku za pažnju.

"Strip se nije izgubio - on se transformirao. TikTok i društvene mreže jesu promijenile način na koji mladi konzumiraju sadržaj, ali strip ima jednu prednost: on spaja kratkoću sa dubinom. Jedna tabla stripa može ponuditi i humor i kritiku i fantaziju, i to brzo i jasno. Dakle, strip je pronašao svoje mjesto u eri kratke pažnje, samo ga treba čitati drugačijim očima", dodaje.

Ističe kako je prije čitanje ono koje gubi bitku, nije bitno jesu li to knjige ili stripovi: "Mladi nemaju pažnju i sve manje koncentracije, a razlog tome su formati koji na društvenim medijima traju sve kraće i kraće. TikTok i shorts oblici komunikacije su najveći razlog tome. I to je borba sa vjetrenjačama".

Dodaje i da digitalne platforme poput Webtoona ili Tapasa imaju ogromnu ulogu.

"Danas većina mladih svoj prvi strip ne pročita na papiru nego na telefonu. Webtoon, Tapas i slične platforme su nova vrata u svijet stripa. Ako znamo to iskoristiti, te platforme mogu biti odskočna daska da mladi kasnije posegnu i za klasičnim stripom, jer shvate da se iza tih slika krije čitav univerzum priča i emocija. I ako ove platforme imaju mnogo veće interesovanje u svijetu nego kod nas. Kod nas ima veliki broj stranica koji nudi skenirane stripove i opet moram priznati da i tu publiku čine starije generacije koje možda nema prostora da skladišti stripove pa koristi iste za konzumaciju stripova", priča u nastavku razgovora.

Stripovi kao što su Alan Ford, Zagor, Dilan Dog, Lunov Magnus Strip su obilježili čitave generacije u bivšoj Jugoslaviji, a Jehja kaže kako je upravo za mnoge strip bio prva škola kritičkog razmišljanja i humoristične distance prema životu.

"Današnje generacije možda ne prepoznaju odmah tu vrijednost, ali kada im se da prilika da pročitaju - često se iznenade koliko su ti junaci i dalje svježi i relevantni", napominje.

Dodaje kako spomenute naslove najviše čitaju nostalgičari koji se vraćaju na svoje junake, ali i mlađi sve više pokazuju interes.

"Taj trenutak kada dijete prvi put uzme u ruku Zagora ili Alan Forda je sjajan jer pokazuje da strip može premostiti generacijski jaz. Ali najveće interesovanje kod mladih izaziva japanska škola stripa i Mange koje su nešto uz šta oni odrastaju", kaže Jehja.

Tome doprinose i animirane serije, kratke filmove, pa čak i video igrice mogu starim stripovima dati novi život.

"U Bosni i Hercegovini bi bilo dragocjeno da se strip više koristi i u obrazovanju - kao alat za kreativno pisanje, crtanje ili čak kritičko promišljanje društva. To je način da mladi osjete da strip nije samo zabava, nego i umjetnost koja im može pomoći da bolje razumiju svijet oko sebe", zaključuje.