"Želim da zastanemo i cijenimo raznolikost"
"Način na koji gledamo na svijet se promijenio i ja pokušavam to prenijeti na svoje slike. Bombardovani smo slikama kao nikad prije. Ono što nastojim je da nas zaustavim kako bismo pogledali pobliže sve što se dešava, cijeneći raznolikost i ljepotu svakodnevnih stvari", istakao je Zec na početku razgovora.
Bh. umjetnik (67) govorio je za NYT u svom studiju u Veneciji, s visokim krovom, u prostoru koji je nekad koristila fabrika za obradu drveta.
Na obližnjem Piazza San Marcu, najprometnijem trgu u Veneciji nalazi se Muzej Correr koji je otvorio upravo naš umjetnik izložbom "Safet Zec: Snaga slikarastva". Radi se o velikoj retrospektivi koja će biti postavljena u muzeju do 18. jula. Uključuje više od 130 slikarskih platna, akvarela i grafika i obuhvaća posljednjih 10 godina umjetnikovog rada.
"Ova izložba predstavlja jedan zaokruženi ciklus u mom umjetničkom životu", rekao je Zec.
Safet Zec prvi put je posjetio Italiju 1966. sa grupom kolega studenata s Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu. Nakon što je njihov autobus prešao granicu Jugoslavije prema Italiji, Zec je otišao malo razgledati okolo i tako je izgubio svoju grupu.
"Trg Piazza San Marco me očarao"
"Nisam imao pasoš, novac, ništa. Onda sam otišao na Piazza San Marco, računajući da bi se moje kolege mogle na kraju pojaviti tamo. Bio sam očaran trgom, sjedio sam tamo dugo impresioniran prizorom – muzičarima koji su svirali izvan kafića, ljudima, arhitekturom... Počeo sam sanjati da ću se možda jednog dana vratiti kao uspješan umjetnik i prikazati svoja djela u Veneciji", ispričao je Zec.
Rođen je kao jedno od osmero djece siromašnog obućara i dvaput je bio izbjeglica – kratko nakon njegovog rođenja 1943. njegova je porodica pobjegla iz jednog ratom razorenog sela u Sarajevo, a onda je morao napustiti i glavni grad BiH ranih 90-ih, kad se Sarajevo našlo pod opsadom.
Nakon šest godina u Udinama, mirnom talijanskom provincijskom gradiću u blizini granice sa Slovenijom, umjetnik je sa suprugom Ivanom i njihovo dvoje djece preselio u Veneciju.
Danas, Zec živi na relaciji Venecija – Sarajevo – Počitelj i napokon je u stanju vratiti i pokupiti niti svog života u BiH.
Uprkos tome što je još od malih nogu pokazivao veliki talenat za crtanje, Zecova karijera nije tekla nimalo lako. Kad je došao na akademiju u Beograd 1964. on je postao neka vrsta autsajdera jer nije imao razumijevanja za prevladavajuće umjetničke trendove. No, krajolici koje je slikao Zec ubrzo su naišli na odobravanje, a prvu sliku prodao je svom profesoru. Ubrzo potom su drugi umjetnici imitirali njegov stil.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Zec je napravio atelje u Počitelju, ali je ta stara kamena kuća uništena u proteklom ratu, zajedno s njegovim radovima koji su tu ostali. Danas, nakon nekoliko godina rada, kuća je obnovljena i Zec opet u njoj može stvarati. Rat je promijenio smjer u njegovoj umjetnosti. "Rat me vratio mojim umjetničkim korijenima"
"Na čudan način rat mi je učinio uslugu. Vratio me mojim umjetničkim korijenima. Vratio sam se crtanju figura, kroz detalje ruku, nogu, stopala", ističe Zec.
U drugoj polovini 90-ih, rat je bio povod za neke nezaboravne slike.
Na ulazu u izložbu, koja traje do 18. jula, nalazi se dirljiva slika, pod nazivom "Odlazak" (2009–2010), u tami zagrljenih muškarca i žene. Naravno, tu su i brojni drugi radovi na kojima su vidljive vizije organiziranog haosa, potom su tu slike krompira ili jabuka, te također i Venecije...
U završnom dijelu izložbe prikazane su posljednje njegove slike na kojima su lica subjekata samo djelomično prikazana, nerazgovijetna ili skrivena.
"Mnoge od mojih slika možda izgledaju nepotpuno, nedovršeno. Ali, više ne živimo u klasičnom dobu kad je kompletnost u slici moguća. Fokusiram se na pojedine aspekte subjekta kako bih dobio poseban kvalitet. Dakle, ako slikam neku osobu, približim ono što najviše privlači moju pažnju. Ostatak odlazi u tamu, nejasno je i nedefinirano", pojasnio je veliki slikar.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
