Ususret 23. SFF-u
54

Intervju / Miro Purivatra: Očekujemo pune dvorane, svima ćemo prirediti nezaboravne trenutke

Piše: E. S. H.
Mirsad Miro Purivatra (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Mirsad Miro Purivatra (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Sarajevo Film Festival, regionalna filmska priča, 23. po redu, počinje 11. augusta. Ove godine će trajati dan manje nego je to bila praksa dosad i donijet će osam dana filmske čarolije glavnom gradu BiH. O ovogodišnjem SFF-u, projekcijama, planovima i teretu koji nosi organizacija ovakvog događaja razgovarali smo s Mirsadom Mirom Purivatrom, prvim čovjekom Sarajevo Film Festivala.

O kojim novitetima možemo govoriti na pragu 23. izdanja Sarajevo Film Festivala? Kakve su vaše prognoze i očekivanja i zbog čega je festival ove godine kraći za jedan dan?

Nakon svakog festivala mi radimo opsežne analize tog izdanja, a sve s ciljem da unaprijedimo kvalitet narednog izdanja festivala. Ove godine smo radili na daljnjem profiliranju pojedinih programa i kreiranju specifičnih lokacija kao jedinstvenih mjesta susreta publike i filmskih profesionalaca (House of Shorts za kratke filmove u Kriterionu te Dječiji i omladinski film u Pozorištu Mladih i projekcije u općinama Novi Grad i Ilidža). Kao vodeći festival u regiji, postavili smo cilj da u potpunosti zaokružimo uvid u regionalnu kinematografiju i produkciju te ove godine pokrećemo novi program, takmičarski program za studentski film. Što se tiče trajanja festivala, do sada je početak SFF-a bio zasnovan samo na projekcijama filmova dok su industrija i učesnici projekta Talents Sarajevo dolazili nekoliko dana kasnije. Od ove godine sva tri segmenta festivala, programi, industrija i edukacija će se odvijati u isto vrijeme. Očekujemo da će sinergija među učesnicima ta tri segmenta festivala donijeti još bolje projekte, filmove, promociju filmskih autora koji su došli na SFF i generalno dodatno obogatiti atmosferu na festivalu i u gradu.

Očekujemo da ćemo i ovim izdanjem potvrditi ulogu lidera u regionu, a svim građanima i gostima Sarajeva prirediti nezaboravne trenutke dok budu gledali filmove u brojnim dvoranama gdje će sresti i imati priliku razgovarati s domaćim, regionalnim i svjetskim autorima filmske umjetnosti. Očekujemo i bili bismo presretni da sve više posjetilaca dolazi na projekcije filmova. Posebno iznaneđenje za sve ljubitelje filma će biti dolazak u renovirani prostor Metalca koji smo obnovili uz pomoć jednog od naših glavnih sponzora Raiffeisen bank i koji od ove godine nosi ime Raiffeisen Open Air.

Prethodnih godina ugostili ste impresivan broj filmskih autora i gostiju iz cijelog svijeta. Prošle godine doveli ste De Nira, ove godine dovodite Johna Cleesa i Olivera Stonea. Je li bilo teško dovesti ta "velika" imena i ko je vaša neispunjena želja kada govorimo o gostima SFF-a?

Kada govorimo o slavnim gostima na SFF-u mogu slobodno reći da smo učinili nemoguću misiju. Gotovo nepostojeća filmska industrija BiH nije previše zanimljiva nikome od velikih studija, produkcijskih kuća ili onima koji odlučuju o dolasku tih velikih i zvučnih imena na festival. Sarajevo Film Festival je svojim kvalitetom, jedinstvenom atmosferom i fantastičnom publikom uspio stvoriti dobru podlogu u tom smislu. Svi naši gosti koji su do sada posjetili SFF su zapravo naši najveći ambasadori. Trudimo se da naši gosti pronesu dobru riječ o Sarajevu i o festivalu, da oni zapravo budu naši najveći promotori. U trenutku kada manji festivali, dakle svi oni osim Kana, Berlina ili Venecije, teško dovode goste poput De Nira, Morgana Freemana i slično, SFF je sretan da može svake godine ponuditi raznoliku listu značajnih filmskih autora, kako domaćih i regionalnih, tako i velikih svjetskih zvijezda. Tako će biti i ove godine.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

Naravno da imamo svoju listu gostiju koje bismo željeli dovesti u Sarajevo. Mi vrijedno radimo na tome, kao što smo i desetak godina radili na tome da Robert De Niro ili ovogodišnji gosti John Cleese i Oliver Stone budu naši gosti. Nadam se da će u narednim godinama i naše ostale želje biti ispunjene.

Šta nudi ovogodišnji takmičarski program i koliko je ovaj program značajan za filmsku industriju u regiji?

Sarajevo Film Festival nastavlja praksu biranja najkvalitetnijih filmova iz regije. Princip naše selekcije i jeste samo kvalitet. Zbog toga i izbor zvanične selekcije na sedam filmova u takmičarskom programu i dva van konkurencije pokazuje svu ozbiljnost našeg programa, a potvrda da su tri produkcijske kuće odlučile da upravo Sarajevo bude mjesto svjetske premijere njihovih filmova govori o sve većem značaju SFF-a kao platforme za dalji plasman i distribuciju filmova.

Prema iskustvima prethodnih godina, koliko su nagrade pomogle glumcima i rediteljima u njihovim karijerama?

Filmovi koji su nagrađivani na Sarajevo Film Festivalu putovali su nakon toga na brojne festivale, neki na dvadeset, a neki i na gotovo stotinu festivala širom cijelog svijeta. To dovoljno govori u prilog činjenici da pečat nagrade Srce Sarajeva znači puno na svjetskoj mapi festivala. Smatram da je to jedna od najvećih vrijednosti koje smo izgradili u proteklom periodu.

Većina glumaca i glumica koji su nagrađivani Srcem Sarajeva su to koristili kao vrlo jaku referencu u nastavku svoje karijere.

Jedan od glavnih ciljeva, kada ste pokrenuli SFF, bio je pokretanje domaće kinematografije. Kako ocjenjujete stanje u bh. kinematografiji i mislite li da se, s obzirom na inspirativnost i talentiranost mladih ljudi, malo snima?

Sama činjenica da ove godine predstavljamo 70 filmova u programu BH film govori o tome da je bh. kinematografija vrlo vitalna, što znači da se i uprkos nedostatku novca i činjenici da su u BiH najmanja izdvajanja za filmsku produkciju u Evropi, bh. autori snalaze i rade na principu low budget produkcije. Ove godine imamo čak pet igranih filmova, što znači da bh. kinematografija ipak postoji.

Međutim, ono što u ovom trenutku nedostaje našoj kinematografiji je veća finansijska podrška državnih institucija (na svim nivoima) jer bi to omogućilo kvalitetniju produkciju i redovni angažman bh. autora. Očekujemo da bi već iduće godine naši najbolji autori poput Danisa Tanovića, Aide Begić ili Pjera Žalice mogli snimati filmove, tako da sam siguran da bi značajnija podrška institucija vlasti omogućila bolje uslove za produkciju, a samim tim i bolji kvalitet filmova.

Koliko je SFF ove godine potpomognut novcem iz budžeta, a koliko novcem sponzora?

U ukupnom budžetu Sarajevo Film Festivala procent učešća institucija vlasti se svake godine smanjuje. Od nekadašnjih 32 posto učešća u budžetu SFF-a, ove godine smo došli na to da imamo svega 20-ak posto budžeta pokrivenog novcem dobijenim od institucija vlasti. Moram naglasiti da je podrška Kantona jedina stabilna i izvjesna, dok na ostalim nivoima još uvijek nemamo zvanične odluke. Zbog toga je teško planirati festival i teško ga je organizovati u situaciji kada je budžet neizvjestan.

S druge strane, raduje nas da se festival širi na čitavu teritoriju grada Sarajeva, tako da se od ove godine festivalskim lokacijama pridružuje i Općina Ilidža, gdje će prvi put biti prikazivani filmovi Sarajevo Film Festivala.

Osnova finansiranja festivala su zapravo naši sponzori i evropski fondovi. Izuzetno smo zadovoljni da neki od najvećih regionalnih i svjetskih brendova već više od deset godina, a neki od njih i od samih početaka prate Sarajevo Film Festival. Raduje nas da su svjetske ugledne kompanije prepoznale kvalitet i značaj festivala. Posebno nas raduje činjenica da su evropski fondovi visoko ocijenili naše aplikacije i svrstali Sarajevo Film Festival među 5-10 najboljih festivala i marketa u Evropi.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

S obzirom na činjenično stanje, kako vi uopće uspijevate ostati istrajni i entuzijastični te svake godine biti bolji i bolji?

SFF je projekt u stalnom razvoju i ono što nas raduje jeste činjenica da nam se svake godine pridružuju novi mladi, energični i obrazovani ljudi koji SFF prepoznaju kao mjesto gdje mogu razviti svoje vještine, dokazati se i razvijati svoju karijeru. Oni svojom energijom i znanjem zapravo nas nadopunjuju i tjeraju da idemo dalje i bolje ka još kvalitetnijem festivalu. Ulažemo u mlade ljude, oni putuju na brojne svjetske festivale, donose nova znanja i često iniciraju promjene koje nam omogućuju da budemo korak ispred svih ostalih.

Objektivno govoreći, koliki je doprinos SFF-a Sarajevu i državi? Šta festival u turističkom smilu znači za Sarajevo?

Mislim da je već općepoznata činjenica kako je Sarajevo Film Festival prerastao obim, veličinu i strukturu samog filmskog festivala i narastao u najznačajniji kulturni pa i društveni događaj. Činjenica da cijeli grad živi 24 sata tokom festivala dovoljan je pokazatelj povećanja obrta, u privrednom i turističkom smislu te svim drugim uslužnim djelatnostima. U želji da se valorizuje značaj SFF-a sa stanovišta utjecaja na privredni i turistički rast, pokrenuli smo inicijativu da se napravi studija koja će precizno ukazati na te činjenice te pokazati kakav utjecaj sam festival ima na porast poslovanja u svim ovim djelatnostima i na sam razvoj Kantona Sarajevo.

Uz napomenu da za takvu studiju moraju postojati relevantni i transparentni podaci, što nažalost nije slučaj u našem okruženju, gdje je stepen sive ekonomije još uvijek visok. Nadamo se da će institucije vlasti znati kako na najbolji način urediti sistem naplate svih zakonskih obaveza, jer bi se time značajnije punio budžet i logično, bilo bi više novca za podršku kulturi.