Kultura
0

Mirjana Đurđević dobitnica nagrade "Meša Selimović"

FENA
Mirjana Đurđević (Foto: RTVTK)
Mirjana Đurđević (Foto: RTVTK)
Nagradu "Meša Selimović" dobila je Mirjana Đurđević iz Beograda za roman "Kaja, Beograd i dobri Amerikanac".

To je odlučio žiri književnih susreta Cum grano salis koji su se proteklih dana održavali u Tuzli. Nakon iščitanih petnaest predloženih romana kandidata iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, prema odluci žirija Mirjanin roman proglašen je za najbolji roman objavljen u 2009. godini na govornom prostoru ove četiri države.

Nagrada Mirjani Đurđević je uručena na završnoj svečanosti 10. književnih susreta Cum grano salis u Tuzli koji su održani u znaku obilježavanja 100 godišnice rođenja velikog pisca po kojem je ova prestižna nagrada dobila ime.

  • Roman "Kaja, Beograd i dobri Amerikanac" Mirjane Đurđević živopisna je slika jednog vremena oplemenjena vedrinom pripovijedanja. Pripovjedačica, koja zauzima ambilaventnu poziciju čas vanjskog posmatrača, čas neimenovanog lika u priči, s ironijom i humorom priča o jednom veselom svijetu, koji nije svjestan kataklizme koja se sprema sa jačanjem nacizma u Njemačkoj. To je atmosfera Beograda pred drugi svjetski rat, s pričom koja se vrti uglavnom oko male kalmičke populacije koja se naselila u Beogradu zajedno s Rusima izbjeglim pred oktobarskom revolucijom. Roman Mirjane Đurđević predstavlja značajan doprinos savremenoj romanesknoj književnosti ovog podneblja - stoji u sopćenju žirija.

U konkurenciji za nagradu "Meša Selimović" ovogodišnjih 10. međunarodnih susreta "Cum grano salis" bili su romani:

"Pjesme divljih ptica" autora Enesa Karića (Bosna i Hercegovina); "Sedam strahova" autora Selvedina Avdića (BiH i Srbija); "Kaja, Beograd i dobri Amerikanac" autorice Mirjane Đurđević (Srbija); "Tri slike pobede" autora Zvonka Karanovića (Srbija) i "Unterstadt" hrvatske autorice Ivane Šojat Kuči.

Mirjana Ðurđević rođena je u Beogradu 1956. godine. Odrasla na Istočnom Vračaru, u Ulici Tomaša Ježa. Diplomirala na Građevinskom fakultetu i dugo godina radila u urbanizmu. Sada je profesorica Visoke građevinsko-geodetske škole.