Poema "Baščanska ploča" sastavljena je od dvadeset i pet pjesama u kojima se prepleću literarne reminiscencije iz svjetske lirike i judeokršćanske tradicije s Baščanskom pločom kao narodnim simbolom.
Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade Šimun Musa kazao je da je Pešorda pronašao iskrenu inspiraciju te stvorio originalnu i individualnu pjesmu kroz koju progovara o univerzalnoj ljepoti i univerzalnim značenjima.
"Mile Pešorda, pjesnik iz kamena, držeći se uzorita glasa svojih prethodnika koji su pisali na istu temu – također pjesnika rođenih na kamenu Kranječevića, Nazora, Pupačića i drugih – zagledan u baščanski kamen, vjerno svjedočanstvo naše povijesne sudbine, sriče glagoljicom napisane riječi koje snagom elokacije odzvanjaju iz daleke hrvatske prošlosti sve do danas", naglasio je Musa.
Samo autor, govoreći o svom djelu, kazao je kako poema "Baščanska ploča" uspostavlja civilizacijsku, etičku i estetičku okomicu, na način da se želi otvoriti istini umjetnosti riječi, čovjeka i svijeta.
"Ova pjesma je nastala između Hercegovine, Zagreba i Pariza, i ona u biti sažimlje jedno iskustvo pjevanja i mišljenja koje je obilježilo, kako su to kritičari govorili, pjesnički opus koji istražuje jezik, istražuje ono što je neimenljiva bit čovjeka u vremenu i prostoru", dodao je Pešorda.
Mile Pešorda rođen je 1950. godine u Grudama, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na sarajevskom Filozofskom fakultetu romanske jezike i književnosti.
Prvu zbirku pjesama "Život vječni" objavio je 1971. godine. Slijedi zbirka "Zipka zebnje" (1975.), zatim "Slušam tvoj glas" (1980.), "Prelijevanja" (1981.), "Izabrane pjesme" (1985.), "Orfički fragmenti" (1987.), "Knjiga ljubavi i gnjeva - pjesme 1967. - 1997." (1998.), "Baščanska ploča" (2008.).
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
