Vrijedno blago
62

Mali arheološki park: Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

FENA
Foto: FENA
(Foto: FENA)
Javna ustanova Zavičajni muzej Visoko pokrenuo je projekt evidentiranja i zaštite stećaka na lokalitetu Slatina, na području MZ Radovlje. Kako je kazala jedna od učesnica projekta, saradnica Zavičajnog muzeja, magistrica arheologije Adisa Lepić, ovaj lokalitet predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za razvoj turizma u ovom kraju.

Lepić navodi da je područje općine Visoko oduvijek plijenilo pažnju kako naučne javnosti tako i prolaznika, posjetilaca i ljubitelja bogate historije ovog kraja. Odavno je poznato da su se u visočkoj kotlini nalazili prvi srednjovjekovni vladarski dvorovi, a uz njih niz odbrambenih vojnih utvrda, te da je ovo mjesto gdje su krunisani i sahranjivani bosanski vladari, mjesto gdje su donošene najvažnije državne odluke.

"Uprkos ovim činjenicama ovaj kraj u tolikoj mjeri je kulturno-historijski i arheološi bogat da velika otkrića tek predstoje", kaže Lepić.

Navodi da kao i većina bosanskohercegovačkih općina i općina Visoko posjeduje znatan broj srednjovjekovnih nekropola s najmonumentalnijim nadgrobnim spomenicima tog perioda – stećcima. Ranija istraživanja 1960-ih godina su bila fokusirana isključivo na popis nekropola, po kojem općina Visoko ima oko 30 nekropola, što se, smatra Lepić, mora uzeti s rezervom.

"Jedna od najbrojnih nekropola stećaka na području općine Visoko svakako je neropola Slatina u MZ Radovlje. Činjenica je da ova nekropola nije evidentirana u naučnoistraživačkom radu Šefika Bešlagića. Tek nekoliko podataka zabilježio je istaknuti historičar, arheolog i pravnik Pavao Anđelić u djelu „Visoko i okolina kroz historiju 1“. Od tada do danas o ovom lokalitetu nije zabilježen niti jedan podatak. Na inicijativu lokalnih mještana a uz ogroman interes i zalaganje uposlenika JU Zavičajni muzej Visoko, tokom 2016. godine odlučno se krenulo u izradu projekta i saniranje nastale šteta na lokalitetu. Kao i većina kulturno-historijskog naslijeđa naše države ugroženo je urbanizacijom koja obično podrazumijeva gradnju lokalnih puteva, autoputeva, novih građevinskih objekata i slično", ističe Lepić.

Po njenim riječima, najviše u ovim slučajevima ugroženi su stećci pa je sličan slučaj zabilježen na nekropoli Slatina. Naime, proširenjem seoskog puta u MZ Radovlje stećci koji se nalaze u baštama privatnih parcela bili su potkopani, a prema kazivanjima mještana neki su čak prevaljeni na put, drugi su utonuli i zarasli u međe.

U cilju prije svega saniranja štete koja je nastala u prethodnih desetak godina u Zavičajnom muzeju Visoko izrađen je projekt pod nazivom "Sanacija nekropole stećaka u MZ Radovlje".

"Danas, kada su osigurana novčana sredstva i potrebne terenske dozvole od Federalnog zavoda za zaštitu spomenika krenulo se u realizaciju ovog projekta. U protekloj sedmici urađeni su arheološki radovi koji su podrazumijevali nedestruktivne metode rada: dokumentiranja, fotodokumentacija, rekognosciranje i snimanje nekropole, radovi čišćenja područja oko spomenika u svrhu pripreme lokaliteta za građevinske radova koji tek slijede. Konačna sanacija podrazumijeva ugradnju potpornog suhozida uz među, a u visini stećaka i izrada info table o nekropoli. U konačnici nekropola Slatina koja trenutno broji 20 stećaka od kojih se ističu dva fino klesana sljemenjaka, a u narednom periodu predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za bogati razvoj turizma u ovom kraju", kazala je magistrica arheologije Adisa Lepić.