Kiko Sarajlić je uspio prodrijeti do najširih slojeva društva
Učesnici skupa razmatrali su ulogu i značaj, kao i današnju poziciju Izeta Kike Sarajlića u bh. poeziji, društvu i kulturi, ali i osvijetlili različite aspekte njegovog pjesničkog stvaralaštva.
Hanifa Kapidžić-Osmanagić smatra da je Sarajlić jedan od najpoznatijih bh. pjesnika druge polovice 20. vijeka. Do posljednjeg rata objavio je 30-ak knjiga poezije čija je odlika odlučnost da se prekine s poetikom društvenog socijalizma. Ovu poeziju slobodnog stiha, kazala je, označava odlučna vizija budućnosti.
"Njegova je poezija označena buntovnošću, a neupitna je pjesnikova potreba da iskaže svoje gorko pravo da ne spava kada svijetu prijete kuga ili rat. Njegov je antifašizam često imenovan komunizmom", naglasila je ona.
Podsjetila je da će se Sarajlić kasnije profilirati u pjesnika ljubavi, prijateljstva, te bratske i očinske privrženosti, kao i da je jedna od temeljnih odlika njegove poezije borba protiv fašizma i vjernost prema žrtvama. Humornost njegova izraza kasnije će biti potisnuta ironijom, autoironijom, crnim humorom i sarkazmom.
Sunita Subašić-Thomas za Sarajlića kaže da je jedan od rijetkih pjesnika koji je prodro do najširih slojeva društva. Njegova poezija je bliska, recitovala se, svi je znaju i dio je svih nas. Smatra da je on jednostavno radio na vlastitom mitu, iznio svu svoju intimu u poeziju, što je imalo odjeka i ogromnog uspjeha kod ljudi.
"U vremenu gubljenja osnovnih vrijednosti on je shvatio da nam treba nešto za šta se možemo uhvatiti. Imao je i jako puno negativnih kritika od onih koji su smatrali da njegova poezija ne vrijedi mnogo i da je opterećena nekim intimnim ispovijestima, a zapravo su mu nametali modele poezije koji su daleko od njega. Sarajlić se potpuno odvojio od koncepta hermetičke poezije koju niko ne razumije", naglašava ona.
Marina Katnić-Bakaršić govorila je o stilu Sarajlićevog djela, pri čemu je pažnju skrenula na dosad manje poznate stvari, kao što je pitanje vlastitih geografskih imena i toponima u njegovoj poeziji.
"Njegova poezija kao da je jedan veliki imenik, ali specifičan. U njemu kao da želi sve ljude iz svog života staviti u tekst pjesme i to je nešto posebno", smatra ona.
O Sarajlićevom djelu iz različitih aspekata govorili su i Sinan Gudžević, Josip Osti i Marko Vešović.
Izet Kiko Sarajlić rođen je 16. marta 1930. u Doboju. Objavio je više od 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Preminuo je 2. maja 2002. godine u Sarajevu.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
