Na javnoj raspravi čija je tema bila "Zadovoljava li spomenik Marku Maruliću kriterije valorizacije uvjetovane značajem mjesta na kojem se nalazi?" , čule su se ideje o uklanjanju spomenika i premještanju u park ili manje ugledno mjesto, do promjene imena kako ne bi asocirao na oca hrvatske književnosti Marka Marulića.
"Spomenik svojim izgledom ne ukazuje da je riječ o Marku Maruliću, niti se može čak pretpostaviti da je riječ o nekom renesansnom liku, kako po odjeći, tako i po frizuri i fizionomiji", kazala je predsjednica Društva povjesničara i umjetnosti Hercegovine Tatjana Mićević-Đurić.
"Po većini kriterija valorizacije, bilo vrednovanja javne skulpture, ili vrednovanja javnih spomenika u kontekstu prostora u kojem se nalazi, ovo ostvarenje ne zaslužuje biti tu", zaključila je povjesničarka Mićević-Đurić.
"Ne bismo ispitivali lik i djelo velikog književnika, nego je ovo odgovor na grešku koja je napravljena u smislu tehničke izvedbe i same lokacije", kazao je magistar kiparstva Dalibor Nikolić.
Podsjetimo, spomenik Marka Marulića je od trenutka kada je postavljen izazivao negodovanje u krugovima kulturnih radnika Mostara. Među brojnim zamjerkama su bile neprepoznatljivost, sporne proporcije tijela Marka Marulića te uopće generalni dojam koji spomenik ostavlja.
Inače, postavljanje kipa Marka Marulića u Mostaru je inicijativa Matice hrvatske Mostar i njenog tadašnjeg predsjednika Josipa Muselimovića. Spomenik Maruliću, rad kipara Šime Vidulina, otkrili su Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara i Josip Urlić, dogradonačelnik Splita u martu 2005., što je značilo i početak kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2005.
