Knjigu čini sedam dijelova pod nazivima "Sarajevo", "Oko", "Batina", "Had", "Sfinga", "Ljubav" i "Uspomene". Pisana je uporedo na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, latinicom i ćirilicom.
Odgovorni urednik je Mirsad Bećirbašić, a recenzenti su Željko Kuluz i Veselin Gatalo. Ilustraciju za naslovnu stranu "Jahači na vjetru" uradio je Enes Sivac, dok likovne radove u knjizi "Zapisi" potpisuje Edin Numankadić.
Veselin Gatalo u recenziji opisuje Ibrahima Spahića kao znamenitog čovjeka današnjice, ovdje i u svijetu. On je čovjek koji je "jednim okom u stanju rendgenski sagledati crne ruke koje nose poslužavnik i opaziti blijede drevne tragove okova na njima, vidjeti okove u zlatnim i dijamantnim tijarama na glavama bijelih gospođa, sagledati drugim smrtnicima nevidljivu boju vode kroz bjelinu i crvenilo vina te s vrha egipatske piramide treba izgovoriti svoje ime i ne zaboraviti još dva ista, a druga imena bez kojih njegovo ne bi zvučalo potpuno".
Ovu zbirku pjesama ocjenjuje iskustvenom, proživljenom i doživljenom. Saznanja, osjećaji i iskustva zaposjeli su stranice ove knjige, smatra Gatalo, i čekaju da vas povedu u sarajevske noći i zime, od piramida i dvoraca do gumenih palica na leđima revolucije, od šahovske table do bojnog polja gdje se žrtvuju pješaci, od raja do Hada, od mravinjaka do polja maka.
Čitanje ove knjige je dobra priprema na neočekivano i uvod u susret onome što ne možete izbjeći – novi dan i nova saznanja o beskonačnosti poimanja kroz do konačnosti izbrušene pjesme koje ne ostavljaju praznog prostora na svojoj strani.
Za Željku Kuluza najnovija knjiga pjesama Ibrahima Spahića natopljena je Sarajevom i uspomenama koje ga proganjaju.
Svjedok dalekih obzorja, Spahić nam pjeva o svom Sarajevu iz kojega odlazi i u koji se vraća, donoseći sa svojih putovanja ljepotu doživljaja. U ogoljenim i izbrušenim stihovima svjedoči mir i nemir svijeta, dajući nam svu svoju ljubav i toliko potrebnu snagu.
