Ivica Đikić: Nacionalizam je prigrlio jeftini populizam, a sve pod krinkom brige za građane
U razgovoru za Klix.ba Đikić kaže da je "Ukazanje" roman o manipulaciji ili prije svega o manipulaciji.
"Slabost demokracije je u tome da u velikoj mjeri ovisi o mehanizmima koji trebaju biti posvećeni raskrinkavanju manipulacija i sprečavanju zloupotreba, pri čemu prije svega mislim na medije, odnosno nezavisno novinarstvo i civilno društvo. Kad su ti mehanizmi slabi, kao što je sad slučaj, manipulacija počne carevati, a država i korporacije pritom imaju najveće mogućnosti i resurse za manipuliranje", rekao je.
Na pitanje koliko je to zapravo priča o tranziciji u našoj državi i gdje je sprega države i crkve najjača, Đikić kaže da onaj ko želi pronaći poveznice sa stvarnošću to može uraditi tokom čitanja romana. Ipak, smatra da je to bespotreban i uzaludan posao.
"Mislim da ovaj roman, kao i svaki drugi roman, treba doživljavati kao čisti plod mašte i pokušati u tome naći užitak. Meni ne treba roman da bih pisao o stvarnosti i iznosio svoje stavove: za to imam novine u kojima pišem, društvene mreže... Ja vidim roman kao složenu jezičku potragu za ispravnim i uvjerljivim načinom izlaganja nekog problema, naprimjer, problema sprege države i crkve ili problema političke manipulacije", rekao je.
"Beara" i "Cirkus Columbia"
U prethodnom romanu "Beara" Đikić se bavi rekonstrukcijom genocida u Srebrenici. U njemu je opisao srebrenički genocid iz ugla njegovog počinioca Ljubiše Beare pa smo ga pitali kako gleda na činjenicu da tragična priča o Srebrenici i dalje traje, uzmu li se u obzir negiranja genocida, vrijeđanja žrtava, čak i onda kada presele na "bolji svijet".
"Vladajuće garniture u Srbiji i među bosanskohercegovačkim Srbima odlučile su se za politiku prkošenja činjenicama, elementarnom moralu i zdravom razumu kad je riječ o Srebrenici i kad je riječ općenito o postjugoslavenskim ratovima pa je onda sasvim logično sve što se događa. Smisao tog prkošenja nije u tome da se promijeni istina i da se izokrene karakter i Srebrenice i ratova, jer to naprosto nije moguće, već je smisao u tome da se produži vlastito konzumiranje vlasti i moći, pa šta košta da košta. A košta i koštat će, nema sumnje", rekao je.
Po njegovom prvom romanu "Cirkus Columbia" Danis Tanović snimio je istoimeni film koji se bavi periodom pred tragediju širokih razmjera koja je zadesila ovo područje. Đikić smatra da je klica nacionalizma koja je bila okidač sukoba još uvijek živa.
"Ne samo klica, nego i čitavi usjevi s kojih se hrane političke i društvene elite u više-manje svim državama nastalim poslije Jugoslavije. Ne mislim da je ovdašnji nacionalizam evoluirao u odnosu na devedesete, osim ako evolucijom ne smatramo to što se ne puca, što ljudi ne ginu i ne bježe iz svojih kuća. Prije bih rekao da je nacionalizam degenerirao tako što je prigrlio jeftini i primitivni populizam i militarizam pod krinkom brige za sigurnost građana. Iznenadilo bi me kad bi takvo usmjerenje dovelo do nečeg dobrog i pozitivnog", rekao je.
O novinarstvu danas
Ivica Đikić rođen je u Tomislavgradu 1977. godine, a živi i djeluje u Hrvatskoj. Radio je kao novinar i urednik za nekoliko hrvatskih novina, a najveći utisak ostavio je kao urednik splitskog Feral Tribunea od 1996. godine. Kaže nam da je novinarstvo danas globalno u velikoj krizi jer, ističe, još uvijek traga za mehanizmom vjerodostojnosti i istovremenog preživljavanja u okolnostima vlasničkog pritiska i nerazumijevanja, ekonomskog slabljenja i direktnih političkih nasrtaja metodama različite brutalnosti.
"Pritom mislim da je važno da ne trpamo sve medije u isti koš. Žalosno je i potencijalno pogubno to što veliki broj srednjostrujaških medija iznevjerava profesiju zbog služenja izvanmedijskim interesima svojih vlasnika ili političkih pokrovitelja, ali to ne bismo znali ili ne bismo znali u dovoljnoj mjeri da nije novinara i medija koji ustrajavaju u kritici, u propitivanju i istraživanju, u suprotstavljanju službenim istinama, u otvaranju razgovora o temama o kojima bi se ovdje najradije šutjelo. Važno je širiti svijest o nezamjenjivosti tog džepa otpora u demokratskom društvu i o potrebi njegovog širenja", rekao je.
U međuvremenu, Đikić je počeo pisati scenarij za treću sezonu televizijske serije "Novine". Druga sezona će se od ove jeseni emitovati na Hrvatskoj televiziji, a od januara 2019. bit će dostupna i na Netflixu. Prve dvije epizode druge sezone bit će, inače, prikazane na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.
"Osim toga, razvijam i scenarij dramske serije 'Amnezija' s piscem i novinarom Emirom Imamovićem Pirketom, producentima Nebojšom Tarabom i Miodragom Silom te rediteljem Goranom Gajićem", otkrio je Đikić na kraju razgovora za Klix.ba.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
