Kultura
51

Ibrahim Kajan: Odnos PEN-a BiH prema Sidranu je drska bezobraština

Piše: F. V.
Mostarski književnik i član PEN Centra Bosne i Hercegovine Ibrahm Kajan osudio je ponašanje čelništva te organizacije prema uglednom bh. književniku, akademiku Abdulahu Sidranu.

Sidran je, podsjetimo, kao jedan od osnivača PEN Centra, 2001. godine istupio iz te organizacije nakon što PEN nije stao iza njega poslije teških optužbi u medijima, a u vezi s navodnom ratnom ulogom u opkoljenom Sarajevu. Ovaj književnik je prošlog mjeseca izrazio želju za ponovnim učlanjenjem u tu organizaciju, ali je ta odluka dočekana "na nož".

Podrška uglednika

No, na Sidranovu molbu je predsjednik Upravnog odbora PEN Centra Zvonimir Radeljković odgovorio zahtjevom da se prije toga, kako je naveo, izvini zbog "nanesenih kleveta, objeda i kontinuiranog vrijeđanja nanošenja društvene štete bosanskohercegovačkoj organizaciji Međunarodnoga PEN-a".

Takvo ponašanje Radeljkovića je osuđeno među našim intelektualcima, a ponovni prijem Sidrana u PEN podržali su Alma Lazarevska, Ivan Kordić, Zlatko Topčić i akademik Esad Duraković. Među prvima je na prozivke Sidrana reagirao upravo Kajan koji je Radeljkovićeve stavove nazvao ucjenama "na neviđen način".

"Moja reakcija se odnosila na 'slučaj Sidran' i njegovo neupitno pravo da bude ili ne bude članom bilo koje organizacije, pa tako i PEN Centra kojeg je, uz nekolicinu prijatelja, i osobno osnivao u vrijeme dok su granate još padale po Sarajevu. Reakciju sam napisao nakon što sam dobio, kao član PEN-a, e-mail sa sadržajem odgovora koji je (naš) predsjednik dr. Radeljković uputio akademiku Abdulahu Sidranu, poučavajući ga statutarnim normama u kojima piše kako se postaje članom – ali i sa središnjim pastoralno-odvjetničkim invektivama, po kojima bi se Sidran prvo trebao javno ispričati za navodne uvrede koje je godinama nanosio članovima Upravnog odbora, ali i nekima drugima u toj „loži“!", rekao je Kajan za Klix.ba.

Dodao je da je "takva predsjednikova akcija više od drske bezobraštine".

"Ne samo da takve 'klauzule' ne postoje u građanskim statutima bilo kojeg društva, jer i ne mogu postojati ako su tzv. Sidravone uvrede izrečene i ispisane javno, u medijima, u polemičkom maniru koji je savršeno legalan. Na takve polemičke tekstove može se reagirati na dva načina: da se polemičaru odgovori protuargumentima ili da se pokrene sudski proces za utvrđivanje 'nanošenja moralne ili materijalne štete'. Sidranu, međutim, niko nije proturječio, niko mu nije pobio 'njegovu neistinu', a niko ga nije ni tužio! I šta sad? Sad, potpuno predsjednik Radeljković, potpuno nekontrolirano i vanstatutarno, traži javnu ispriku", podsjeća Kajan.

Ko vedri i oblači

Pita sa zašto se to dešava i otkuda takvi otpori.

"Glavni izvori takvih stavova su iz osjećaja ugroženosti jedne pseudodemokratske grupe koja zapravo koalira sa 'probranim' predstavnicima političkog establišmenta i zahvaljujući njima 'vladaju', valjda demokratski, najistaknutije pozicije u ministarskim fondacijama, medijima i nakladništvu", rekao je Kajan, te dodao:

"Ta nam se grupa jednostavno ne skida s vrata, vedri i oblači, raspolaže cijelim mrežama desetljećima pletenim u kojima drže prostor kulture Bosne i Hercegovine. Zar se onda moglo očekivati da PEN kojim oni upravljaju prosvjeduje protiv ondašnje skandalozne odluke ministra Emira Suljagića u vezi s vjeronaukom, na koju sam također reagirao, ili da jedan takav Upravni odbor osudi paljevinu zgrade državnog Predsjedništva i bh. zastave na njoj zataknute!?".

Ovakav odnos prema Sidranu, podsjetimo, osudio je ranije i Dragan Marijanović, novinar i putopisac iz Mostara koji je izrazio žaljenje što su "pokazana mnoga nedjela prema Sidranu na relaciji sa PEN Centrom", podsjetivši da je "Abdulah Sidran je živi artefakt".

Novinari Klix.ba pokušali su prethodnih dana o slučaju "Sidran" razgovarati i sa predsjednikom PEN-a Radeljkovićem, ali on nije on nije odgovarao na naše pozive.

Sutra bi u Sarajevu trebala biti održana Skupština PEN Centra na kojoj bi, uz ostalo, trebalo biti riječ o prijemu Sidrana, ali i prof. dr. Džemaludina Latića među nove članove, ali i drugim pitanjima važnim za budućnost spomenute organizacije.