Gorčin Dizdar: U Stocu gdje je na vlasti HDZ mi se smatramo bošnjačkim festivalom i to utječe na finansiranje

Festival Slovo Gorčina ove godine održat će se od 25. do 27. jula, a dva dana pred početak Gorčin Dizdar govorio je za Klix Studio. O samom programu festivala, utjecaju Maka Dizdara, finansiranju manifestacije, ali i podjelama u Stocu.

Osvrnuo se na vrijeme održavanja festivala, ali i na entuzijazam mladih ljudi u BiH kad je riječ o kulturi i ovakvim manifestacijama.

"Nisam ni ja više toliko mlad i rado bih to predao nekom mlađem, ja ću uvijek ostati dio festivala, ali volio bih da to ponovo preuzme neko iz Stoca. Ipak, ta manifestacija je nastala '71. u Stocu. Volio bih da se ta manifestacija veže za sam Stolac", navodi Dizdar.

Govoreći o historiji samog festivala i utjecaju Maka Dizdara na njega kazao je: "Ova manifestacija možda nije bila velika obimom, ali je bila velika u smislu da je okupljala zaista najveća imena - u književnosti, slikarstvu i muzici. To je dijelom zbog značaja djela Maka Dizdara, jer on je bio pjesnik, ali je njegov utjecaj mnogo širi od poezije i književnosti. On se sam najviše sa slikarima družio i najviše je utjecao, da spomenem Dževada Hozu našeg najznačajnijeg grafičara. Onda muziku, Indexi kao najpoznatiji primjer koji su snimili jedan kompletan album na temu Makove poezije. I on je otvorio svijet te Srednjovjekovne Bosne i stećaka, ali kroz njegovu poeziju je ušlo u našu svijest - prije svega umjetnika i kulturnih radnika".

Uzevši u obzir da je rođen nakon smrti svog djeda, Gorčin je govorio kakve utiske o Maku su mu prenijeli roditelji, ali i drugi koji su ga poznavali.

"Nije volio puno da govori, pažljivo je birao svoje riječi. Nije bio nametljiv. On je uvijek sa svima razgovarao jednako, bio to doktor nauka ili dijete koje mu priđe s pitanjem. Imao je to poštovanje za čovjeka za te neke humanističke vrijednosti koje su se podrazumijevale, a danas se sve više zanemaruju. Danas se skromnost sigurno ne smatra vrlinom", ispričao je.

Govorio je o tome i kakva je svijet u Bosni i Hercegovini o stećcima te koliko se (ne) vodi briga o ovom kulturnom naslijeđu.

"Mislim da apsolutno nismo svjesni - s jedne strane institucionalno - počev od zaštite i promocije koja praktično ne postoji. Iako su dospjeli na UNESCO-voj listi. Od tada se nije ništa desilo. Dosta ljudi nije svjesno da stećaka ima 70.000 i da su širom zemlje. 99 posto njih je zapušteno, pored puta. Stalno se uništavaju i zanemaruju. Nemamo neku instituciju koja bi se bavila tako značajnim fenomenom, koji je skoro jedinstven za BiH. Oni su vezani za srednjovjekovnu bosansku državu. Da počnem od tog da postoje stipendije za mlade ljude koji bi se bavili time", ispričao je.

Uzevši u obzir da se za stećke često vežu i polemike koji nacionalni predznak imaju, Dizdar poručuje: "Volio bih da se mi međusobno nacionalno takmičimo ko će ih bolje zaštititi, a ne da se svađamo jesu li to srpski, hrvatski ili bošnjački spomenici jer je to jedina prilika kad se spominju. Moram reći da je slično i s Makom Dizdarom. On je rekao: 'Ja nisam patriotski pjesnik, ali imam pravo na patriotizam'. On nas je pokušao odvojiti od fiksiranosti u kategorijama koje su i tad bile - Srbi, Hrvati, Bošnjaci i htio nas je vratiti na taj period kao neki simbolički početak zajedničke svijesti. On jeste bio borac za Bosnu, ali ne možemo ga svesti na današnje kategorije".

Govoreći o problemu finansiranja festivala, spomenuo je da ga često karakterišu kao "bošnjački" što samim tim uzrokuje i na finansije.

"Činjenica je da nemamo apsolutno nikakve podrške lokalnih vlasti. Uredno se prijavimo svake godine, ali oficijelno pravilo u Stocu je da načelnik Općine mora odlučiti ko će dobiti i koliko sredstava. Nije istina da nema sredstava i ne znam kako to opisati nego otvorenom diskriminacijom. Pogotovo u Stocu, ali i u BiH, sve se svrstava u te neke etničke kategorije, u Stocu gdje je na vlasti HDZ mogu nas svrstati tako", kazao je.

Napominje da ni s "druge strane" nije bolje: "Ne mogu reći da imamo neku posebnu podršku - na nivou Kantona, od Ministarstva kulture dobili smo 1.000 KM, a tu na vlasti nije HDZ. Imali smo prije nekoliko godina napade da smo antibošnjački".

Govoreći o finansiranju kažu da najveći dio sredstava dobijaju od federalnog ministarstva kulture, a da iz privatnih sredstava dolazi 20-30 posto.

"Kad smo preuzeli festival bilo je jako malo publike. Prvo što smo uradili je da smo pozvali sve učesnike da tu borave tri dana. Društvo u Stocu je i dalje duboko podijeljeno između Hrvata i Bošnjaka i to su dva paralelna društva i mislim da od lokalnog stanovništva s hrvatske strane dolaze na festival izuzeci. Isto možda ima i političkog otklona s druge strane", kaže Dizdar.

Naglasio je koliko pokušavaju uključiti mlade u aktivnosti festivala te napominje da su kroz godine ipak uspjeli stvoriti respektabilnu redovnu publiku.

Cijeli intervju i gostovanje Gorčina Dizdara u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.