Piše: Asim Bešlija
Obje džamije nalaze se pod direktnom zaštitom države kao spomenici prve kategorije i to odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, dok je Ferhadija, kao svjetska baština, i pod zaštitom UNESCO-a, pod čijim se nadzorom i vrši njena obnova.
No, uprkos ovome, odbornici gradske skupštine Banjaluke su predložili da se tik uz Arnaudiju izgradi fiskulturna sala sa enormno velikom kvadraturom, te uz to i podzemne garaže. Uz sve ovo, odbornici su predložili da novi pješački prelaz u blizini Arnaudije, završava odmah pred vratima džamije.
Što se Ferhadije tiče, s obzirom da je okružuje nekoliko prometnih ulica i dosta objekata, predviđene su intervencije sa nekoliko strana. Izgradnja objekata od četiri i osam spratova, zatim izgradnja podzemne garaže, i to nakon što se poruše već postojeći niski objekti koji se svojim dimenzijama uklapaju u ambijent džamije.
Banjalučki dragulji
[SLIKA]5[/SLIKA]Kasim Mujčić, predsjednik medžlisa Islamske zajednice u Banjaluci kaže da se radi o dva dragulja arhitekture i podsjeća na odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika da se ove dvije cjeline ne smiju narušavati. To znaju kako vlasti RS, tako i one lokalne u Banjaluci.
'Poseban prigovor imamo na objekat koji se planira izgraditi također u blizini Ferhadije a posvećen je palim borcima. Planiran je svega 50 do 70 metara od džamije, iako u regulacionom planu nije bio naznačen. Zamišljeno je da se napravi spomenik toliko velik da će, prema našim procjenama, biti visok do 30 metara i praktično zaklanjati ovaj dio grada', naglašava Mujčić.
Realizacijom navedenih planova Ferhadija bi praktično bila okružena i izgubila bi na vrijednosti kojoj doprinosi i njeno jedinstveno okruženje. Stoga se očekuje da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika bude 'glasnija' i podsjeti banjalučke vlasti na njihove obaveze spram ova dva spomenika.
I drugi spomenici na udaru
Mujčić kaže da je Islamska zajednica uvrijeđena i planovima da se na drugim lokacijama omalovaže vrijedni kulturno-historijski spomenici. Na primjer, na prostoru Suturlije je planirano da se baš na mjestu harema izgradi jedan kolektor, i to baš tamo gdje se i danas ukopavaju umrli. Zatim, u naselju Grab gdje se također nalazi jedan harem, planira se izgradnja prilaznog puta za zgradu od dva sprata, i to po samoj sredini harema.
Islamska zajednica ovdje je nemoćna, kaže Mujčić, jer u gradskoj Skupštini samo su predstavnici srpskog naroda dok Hrvati i Bošnjaci nemaju niti jednog već četiri godine. Ovo se ima zahvaliti banjalučkoj dijaspori koja ne glasa na izborima, tako da su vlastima otvorena vrata da realiziraju sve što su zacrtali.
