Fazla sprema mjuzikl o voljenom Sarajevu: Napisao sam to iz zdravstvenih razloga, dugo me je mučilo

"Sarajevo moje drago" sadrži 20 kompozicija. Mjuzikl i scenarij su nastali u periodu od četiri godine, a na predprodukciji rade već godinu dana.

"Napravio sam 25 kompozicija za tu predstavu. Međutim, kad smo 'čistili' scenarij, morali smo izbaciti. Puno toga sam napisao. To je bilo glomazno. Bilo je više muzike nego što treba. Mjuzikli u svijetu traju tri - tri i po sata i imaju po 25 - 30 pjesama. Međutim, naša publika nije navikla da sjedi toliko u pozorištu, tako da smo se bojali. Napravili smo nešto što će trajati dva - dva i po sata najviše. Imat ćemo pauzu da se publika može odmoriti. Sve je totalno novo, originalno i za tu priliku napravljeno. To je priča o svima nama, od 1970-ih do današnjeg dana, kako smo svi skupa, i publika i mi koji smo to pravili, proživjeli te godine", kazao je.

Fazla je kroz čitavu karijeru pisao ode svom rodnom Sarajevu, a tako je i sada. Razgovarali smo o tome koliko je na njega kao umjetnika utjecalo to što su otišle mnoge generacije bez koje Sarajevo ne bi bilo Sarajevo. Mnogi su poginuli tokom opsade, dok su drugi "rasuti" po svijetu.

"Na mene sve utječe veoma snažno zato što nisam vičan da pišem fikciju. Meni to ne polazi za rukom. Uopće ne mogu da se ubacim u tu vrstu mašte, da pišem o nečemu što ne poznajem. Uglavnom sam tip koji posmatra stvari oko sebe, svoj život i život ljudi koji me okružuju i koji su mi prijatelji, poznanici. Onda tu primjećujem neke detalje koje 'običan' svijet nema vremena primijetiti. Imam tu sposobnost. Onda pišem o onome što se desilo. Sve moje pjesme koje sam napisao su vezane za stvarne događaje i stvarna lica za mene kao čovjeka koji je preživio određene stvari. Tu se super snalazim. Ovo je istinita priča o grupi mladih ljudi, koji su bili mladi 1970-ih", kazao je.

Dodao je da su u to doba na njih utjecali ljudi iz komšiluka - milicioner, poštar, neko ko je bio u kvartu.

"Kod nas je sve u to doba bilo kvartovski. Imao si kvartovskog milicionera koji je znao koliko sam imao jedinica. 'Pazi šta radiš'. To su likovi iz ove priče. Ta grupa mladih ljudi odrasta, dobija svoju djecu i do dana današnjeg pratimo njihove sudbine. To su živi ljudi, koji su živjeli zaista i možda neki od njih više nisu živi, a neki od njih su i dalje živi. Te likove sam pisao posmatrajući njih cijeli život. Oni su onakvi kakvi zaista jesu", naveo je.

O mnogobrojnoj ekipi koja učestvuju u stvaranju mjuzikla

Ovaj mjuzikl okuplja veliku ekipu koju čine vrhunski domaći pozorišni umjetnici i članovi dramskog ansambla, Baleta i Hora Narodnog pozorišta Sarajevo te Sarajevska filharmonija. Probe su jako dinamične, a Fazla kaže kako isprva uopće nije mislio da će ovo djelo ugledati svjetlo dana.

"Da budem najiskreniji, mislio sam da ću to napisati i da će to biti u nekoj ladici, ali sam imao unutrašnju potrebu da to napišem, više iz, da tako kažem, zdravstvenih razloga, da to izbacim iz sebe. To me je dugo mučilo. To je priča koja nije u cijelosti prijatna. Do nekih godina je prijatna, a onda postaje neprijatna. O tome se zapravo radi - o ljudima koji su rođeni u jednom svijetu i onda, nekom snažnom silom i agresijom, se bude u nekom drugom svijetu. To nije prijatan osjećaj. Holivudski scenaristi se ubiše komunicirajući s maštom, fikcijom, kao bude se stalno u nekom drugom svijetu ili se stalno bude u istom danu. Gledali smo milion tih filmova. Mi smo preživjeli te scenarije u realnom životu. Ona jeste zanimljiva priča. Publika će sigurno prepoznati sebe i sve svoje prijatelje, komšije, rodbinu…", kazao je.

Smatra da se lako poistovjetiti s tom pričom jer smo svi zajedno to prošli. Mislio je da će to gurnuti u ladicu zato što od ranije zna neke stvari o produkciji.

"Znao sam da je to strašno glomazno. Mislio sam: 'Nije važno, napisao sam pa možda neko to za 100 godina pronađe u ladici pa bude nešto od toga'. Međutim, gledao sam Dinu Mustafića u njegovom intervjuu i palo mi je na pamet, rekoh: 'Hajde da popričam s njim o tome, čisto onako informativno'. On je rekao: 'Ja to jedva čekam da radim'. Počašćen sam, dirnut, ganut tolikim brojem talentovanih ljudi koji su se uključili i koji su, kad su pročitali scenarij, poželjeli da budu dio tog cijelog posla. Mada nam situacija baš i nije bila sjajna, rekli su: 'Ja hoću to da radim'", ispričao je.

Među glumcima koje ćemo gledati su Ermin Bravo, Aldin Omerović, Sanjin Arnautović, Nedim Šuvalija, Haris Bidžan, Issa Osmić, Armin Omerović, Marko Mirković, Alen Hadžić Morris, Tarik Mulaomerović, Franko Bralo, Anastasija Dunjić, Iva Prgić, Sara Seksan, Nikolina Vujić, Andrea Aković, Vedrana Božinović, Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Izudin Bajrović, Riad Ljutović, Merima Lepić Redžepović, Iman Bubić, Mona Muratović i Lejla Hakalović.

"Tu ima velikih, zrelih glumaca, koji su velika imena i koje poznajemo i veoma puno mladih koje ne poznajemo, ali su veoma talentovani i dali su sve od sebe. Tu je i Lejla Jusić, muzička direktorica. Ona je uradila mnogo posla s glumcima koji trebaju pjevati tih 20 pjesama. Tu je i kostimografkinja Vanja Ciraj. Napravila je genijalne kostime. Amila Terzimehić je osmislila super koreografiju. Gordan Simić je pomoćnik reditelja i inspicijent. Njega čeka najveći dio posla. Bez njega mi ovo uopće ne bismo mogli izvesti. U jednom momentu će nas biti 200 - Sarajevska filharmonija, Hor NPS, glumci. Svi ćemo biti na jednom mjestu i on će morati upravljati tim 'mehanizmom' plus tehnikom i svim ostalim. Sigurni smo da će on to izvesti. Znamo ga već dugi niz godina. Za njega je to ogroman posao i da ga Bog čuva. Tu je i dramaturg Adnan Lugonić. Napravio je veoma važan posao zajedno s rediteljem Dinom Mustafićem. Osman Arslanagić je napravio super scenografiju", kazao je.

Fazla je dalje otkrio da se scenografija mijenja 18 ili 20 puta tokom predstave i to će sve morati biti na točkovima da bi se time moglo manipulisati.

"Svi su uradili savršeno dobar posao. Sad samo molim Boga da se to sve skupa dobro sklopi u jednu cjelinu. Sada na tome radimo. Naravno, tu je i maestro Ranko Rihtman, koji uradio grandiozan posao. Sve ove moje pjesme koje sam mu poslao u vidu demo snimaka je prilagodio filharmoniji za skoro stotinjak svirača koji trebaju da to izvedu na sceni. To je ogroman posao za Ranka. Hvala Bogu što ga imamo. Osim njega, nemamo više ljudi koji bi to mogli izvesti", naglasio je.

"Sarajevo moje drago" je "oživjelo" zahvaljujući Dini Mustafiću

Reditelj Dino Mustafić je radom na ovom projektu poprilično izašao iz zone komfora s obzirom na to da dosad nije radio na ovakvim projektima. Fazla navodi da je Mustafić praktično začetnik cijele produkcije.

"On je rekao: 'Ovo je super, hajmo ovo raditi. Bit će nam teško, ali hoću da to da radim'. On je kao producent, direktor i reditelj okupio sve te ljude i napravio tu ekipu. On je najveći pozorišni i filmski reditelj kojeg imamo. Njega je zadovoljstvo gledati kako režira. Radio sam nekada za pozorište, ali su to sve bile veome male stvari, tri songa za neku predstavu koju je režirao Gradimir Gojer i još neke predstave. Ovo je prvi put da sam od početka u procesu. On savršeno režira i savršeno pravi rješenja koja nama, običnim smrtnicima, ne bi pala na pamet. Kada se desi neka stvar za koju sam ja napisao da se desila, vi očekujete da će se ona desiti takva kakva je ona napisana. On je pretvori u teatarsku formu koja je napravljena kao čarobnim štapićem. Odjednom kažete: 'Nikada ne bih pomislio da se može ovako nešto uraditi'", naveo je.

Dodao je kako se vidi koliko Mustafić kontroliše, vlada materijom, ima mašte u svemu, koliko je obrazovan i koliko ima iskustva u pozorištu.

"Sve te ljude je meni zadovoljstvo posmatrati. Uvijek sam uživao u društvu umjetnika. Uglavnom su to bili muzičari s kojima sam komponovao, ali na ovom jednom mjestu toliko žanrovski različitih umjetnika. Pravo je uživanje gledati ih kako savršeno dobro rade svoj posao", ispričao je.

Na pitanje koliko mu je bilo teško pronaći ravnotežu između prepoznatljivosti njegovog muzičkog opusa i novog, teatarskog zvuka, Fazla odgovara:

"Imao sam iskustva u pisanju scenarija. Svi smo kao generacija prijatelji - direktori fotografije, snimatelji, reditelji itd. Prolazili smo kroz te procese kako smo odrastali, na filmu, u teatru ne previše, ali odrasli smo i kao generaciji na toj produkciji i gledali smo sve mjuzikle koje smo mogli gledati - Genea Kellyja, Freda Astairea do 'La La Landa'. Napunili smo oči i uši tim formatima, ali se nismo imali priliku baviti time. To mi je bio dobar format zato što ja kad pišem u prozi ili dijaloge, nisam baš neko ko zna da se previše emotivno otvori. Kroz pjesme znam. Tu se malo zakamufliram, ta svoja osećanja i sve skupa. Tu se dobro i komforno osjećam", rekao je.

Smatra da se čovjek osjeća neugodno kada se previše ogoli, a ovaj mjuzikl mu je bio dobar način da se izbori s tim.

"Napravio sam situaciju iz stvarnog života, prisjećam se likova i kako reaguju na neku temu, a kad dođe do emotivnih izljeva, onda uđe pjesma pa mi je lako kontrolisati. Svi oni koji su kompetentni, a koji su dio ekipe, kažu da sam uspio nešto napraviti. Sama činjenica da su se toliki umjetnici okupili oko toga mi šalje poruku da sam na pravom tragu. Naravno, možemo biti sigurni da smo napravili neki posao, ali ne možemo biti sigurni da smo napravili hit. Nadamo se", rekao je.

Praizvedba mjuzikla "Sarajevo moje drago" bit će održana 22. oktobra u Narodnom pozorištu Sarajevo s početkom u 19:30. Informacije o dodatnim terminima i ulaznicama možete pronaći na web stranici NPS i platformi karter.ba.

Posebno emotivan koncert

Fazla nastupio u rasprodanom BKC-u: Prisjetio se velikana sarajevske scene, nagrađen gromoglasnim aplauzima

On je u martu ove godine u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu nakon dugo vremena priredio koncert pun emocija. Starije, ali i mlađe generacije uživale su u njegovim bezvremenskim hitovima. Pitali smo ga planira li nastupati u drugim gradovima.

"Planiramo, ali sada imamo probleme tehničke prirode. Nažalost, kao i u pozorištu, smjena je direktora pa ne možemo praviti rezervacije. Nadam se da ću u decembru napraviti nekoliko koncerata. Menadžment planira i Mostar, Tuzlu i Zenicu i onda zapadnu Evropu - Njemačku, Švicarsku i Skandinaviju. Tačne datume ne znamo. Radimo na tome. Desit će se niz koncerata kojima se radujem", naveo je Fazla na kraju razgovora za Klix.ba.