Otvorena izložba
3

Eli Tauber: Holokaust je paradigma genocida, sve je bilo unaprijed osmišljeno

A. B.
Foto: D. S./Klix.ba
Izložba će biti otvorena narednih 15 dana (Foto: D. S./Klix.ba)
U Rektoratu UNSA otvorena je izložba "Koncentracioni logori, mjesta stradanja Jevreja BiH" autora Elija Taubera, savjetnika za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH.

Izložba govori o uništavanju ove populacije u Drugom svjetskom ratu na području naše države i o surovim načinima kojima su tretirani. Ona je otvorena u saradnji s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA u sklopu koje je organizovan i okrugli sto uoči dana sjećanja na žrtve holokausta, koji se obilježava svakog 27. januara.

"UNSA je odlučio da ova izložba bude otvorena u narednih 15 dana, a govori se o logorima u kojima su stradali Jevreji BiH i govorimo u isto vrijeme o deportacijama i zakonima koji su doneseni, a u kojima su oni potpuno obespravljeni. Dovedeni su do trenutka u kojem su izgubili građanski status pa su ih mogli odvesti kako god su htjeli u logore, strpani su u stočne vagone na kojima je pisalo 'pokvareno voće'. Osnovna ideja izložbe je bila prikazati momenat holokausta te ga kroz pojedine dijelove dovesti do onog trenutka kada je došlo do konačnog rješenja jevrejskog pitanja koje se 'završavalo' u logorima i mali broj ljudi ih je preživio", kazao je Eli Tauber, autor izložbe.

Tauber je proveo značajna istraživanja o stradanju Jevreja kako u Jasenovcu tako i u drugim logorima, o čemu je napisao i knjigu. Kako je ispričao, tada je došao do zaključka da je na svim tim mjestima ubijanje bilo dobro osmišljeno i režirano, pogotovo u Auschwitzu gdje je veliki broj ljudi različitih kategorija ubijeno na perfidan način.

"Obično oni koji su ušli u logor nikada nisu oslobođeni, tu su i završavali. Ima puno priča o tome na koji način je neko tu dospio, bilo da je riječ o nekom tek tako 'uhvaćenom' Jevreju ili su to bili partizani uhapšeni nakon Sutjeske i provedeni u Auschwitz ili politički zatvorenici. Holokaust je unaprijed bio osmišljen, logori su se razvijali da bi omogućili što efikasniju egzekuciju onih koji su tamo dovedeni. Najveća fabrika smrti je bio definitivno Auschwitz u kojem je bio dobro razrađen sistem uništavanja. Lično sam intervjuisao preživjele logora i znam da ti ljudi ne vole govoriti o tome i često nastoje potisnuti iz sjećanja to što im se desilo", dodao je.

Prema posljednjim istraživanjima, u BiH je u periodu od 1941. do 1945. godine stradalo više od 10.000 Jevreja. U sabirnom logoru Kruščica kod Viteza su Jevreji deportovani iz skoro svih krajeva BiH, odakle su dalje transportovani u Jasenovac i Auschwitz.

"Holokaust je paradigma genocida kao najvećeg zločina, nakon čega se postavlja pitanje kakvi su to morali biti ljudi koji su mogli ubiti milione zato što su bili druge nacije, rase i vjere. Mnogi naučnici su došli do zaključka da je riječ o autoritarnom sistemu izvršavanja naredbe vođe. Od 1933. do 1945. godine pojavio se Adolf Hitler sa svojom nacističkom ideologijom, koji je vršio ove zločine. Nakon 1945. godine pojavila se ustaljena fraza 'nikad više', gdje i danas imamo ponavljanje onoga što se desilo tada, a to je period od 1992. do 1995. godine, ali to je druga tema", kazao je Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.

Dodao je da se 27. januar kao Dan sjećanja na holokaust obilježava od 2005. godine kada je generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) donijela rezoluciju kojom obavezuje sve demokratske zemlje u svijetu da obilježavaju ovaj datum.

"To je dan kada su sovjetske trupe ušle u jedan od najvećih koncenteracionih logora na svijetu Auschwitz i oslobodile ga, a u njemu su stradali milioni Jevreja. U svijetu je poznato da je ubijeno više od šest miliona Jevreja, također, milioni Roma, Slavena, homoseksualaca i svih onih koji se nisu slagali s fašističkim režimom tog perioda", istakao je Muratović.

Danas u BiH živi oko 700 Jevreja, najviše u Sarajevu (500).

"Taj broj se znatno smanjio nakon agresije jer se u Sarajevo nakon Drugog svjetskog rata vratilo 2.000 Jevreja. Važno je o genocidu i holokaustu govoriti i prezentirati činjenice na pravilan način kako bi sve buduće generacije imale uvid u ono što se desilo u Drugom svjetskom ratu i agresiji te spriječile da se taj zločin ikada ponovi", poručio je na kraju Tauber.