Drugi dan Festivala kulture "Slovo Gorčina": Susreti naslijeđa i savremenosti

Kroz niz predstavljanja knjiga, razgovora i vizuelnih postavki, subotnji program je produbio festivalsku temu odnosa naslijeđa i savremenosti, stvarajući prostor za razmjenu znanja i iskustva.

Izložba Šemse Gavrankapetanović, postavljena u centralnom izložbenom prostoru Šarića kuće, otvorila je ovogodišnji likovni program Festivala kulture "Slovo Gorčina". Autorica se predstavila ciklusom radova "Majkina pisma - bosančica", u kojima ručni rad prerasta u nositelja intimne i kolektivne historije. Koristeći tekstil, konac i fragmente rukopisa, autorica na poetiziran način prepliće naslijeđene forme ženske kreativnosti s iskustvima gubitka, pripadanja i identiteta.

Nakon toga predstavljena je VR aplikacija "Stećakland". Riječ je o digitalnoj aplikaciji koja omogućava interaktivnu šetnju kroz simbole sa stećaka, uz korištenje VR tehnologije. Posjetitelji su putem naočala za virtuelnu stvarnost mogli zakoračiti u animirani svijet stećaka, istražujući njihovu ornamentiku, značenja i kulturni kontekst kroz jednu sasvim novu formu.

Ova aplikacija ne predstavlja puko tehnološko "osvježavanje" baštine, već pokušaj da se arheološki sloj bosanskohercegovačkog prostora artikuliše kroz savremeni narativni i vizuelni jezik, čime se naslijeđe otvara novim generacijama.

Nakon vizuelnih programa, uslijedio je niz književnih promocija koje su tematizirale raznolike oblike pisanja kroz polja estetike, etike i sjećanja. Amila Smajović predstavila je knjigu Duh bosanskog ćilima, razgovarajući s Najdom Rifatbegović o ćilimu kao tekstilu i tekstu, kao jeziku u kojem se čuvaju značenja zajednice, ženske istorije i vizualnog mišljenja.

Vlaho Bogišić govorio je o svojoj knjizi "Rječnik zaljubljenika u Konavle", neobičnom i emotivno toniranom leksikonu koji čita prostor kao emocionalni krajolik, gdje riječ postaje način pripadanja.

Održana je i promocija „Knjige o Almiru“ Adise Bašić, koju je vodio Muamer Kodrić. Ova knjiga, posvećena prerano preminulom članu porodice, donosi fragmente tuge, prijateljstva i poetskog svjedočenja. U intimnom tonu, razgovor je otvorio pitanja o ulozi književnosti u artikulaciji gubitka.

Branislav Sarić vodio je razgovor s mladim pjesnicima nominiranim za nagradu "Mak Dizdar" 2025. u kojem je fokus bio na savremenim pjesničkim praksama, temama koje oblikuju današnju književnu scenu, kao i o generacijskom osjećaju naslijeđa i inspiracije.

U nastavku programa, predstavljeno je kapitalno trotomno izdanje "Velike knjige lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas", koje je uredio Slobodan Blagojević. U razgovoru kojeg su vodili Adisa Bašić, Šejla Džindo i Hasan Zahirović otvorena su pitanja kulturne topografije, istorijskih luka poezije i kanona kao živog organizma.

Večernji program održan je na lokaciji Sampjero/Ćuprija, gdje je gošća pjesnikinja Monika Herceg govorila o pisanju kao obliku arhiviranja nevidljivih biografija, o djetinjstvu, klasnom naslijeđu i jeziku koji pamti i svjedoči. Razgovor s Nenadom Rizvanovićem bio je istovremeno analitičan i duboko emotivan.

U Kulturnom centru Stolac uslijedila je projekcija filma "Blum: gospodari svoje budućnosti", nakon koje je uslijedio razgovor s rediteljkom Jasmilom Žbanić, tokom kojeg su otvorena pitanja obrazovanja, odgovornosti i društvene promjene, a film je postavljen u širi kontekst njezine dosljedne umjetničke i etičke prakse.

Dodijeljena je također nagrada "Prije svitanja", a ovogodišnji dobitnik je Faruk Šahat za pjesmu nastalu na osnovu riječi 'čelopek':

Kad se opusti obrva mog oca
sto je namrštena protiv sunca radila u njivi
Vidim šta je čelopek unio u katastar:
Iznad očiju rastu klanci, rastu međe
I sijeku njegove užarene oranice.

Za kraj večeri održan je muzički program koji je predvodio DJ Sahfi, čiji je set kreirao atmosferu zajedničkog ritma i zatvaranja jednog gustog, misaonog i izuzetno bogatog dana.

Program trećeg, i ujedno završnog dana Festivala možete pronaći na linku.