Održan književni čas
0

Ćorovićevi susreti pisaca u Mostaru

SRNA
Mostar
Mostar
U Mostaru je danas održan književni čas, u okviru "Ćorovićevih susreta pisaca", na kome je učestvovalo dvadesetak književnika, pjesnika, profesora i akademika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Rusije.

"Ćorovićevi sureti pisaca", koji se od 1997. godine održavaju u gradovima istočne Hercegovine, od prošle godine i u Mostaru, u organizaciji SPKD "Prosvjeta", SPKD ''Gusle'' iz Mostara i Crkvene opštine Mostar.

Potpredsjednik Glavnog odbora SPKD "Prosvjeta" Nikola Asanović rekao je Srni da se održavanjem Ćorovićevih sureta u Mostaru želi objediniti srpski kulturni krug čiji su začeci na ovom prostoru bili upravo u Mostaru krajem 19. vijeka. 

''Kakvi bi bili Ćorovićevi susreti da se dio ne održava u Mostaru. Kada smo ih ustanovili 1997. godine tada smo rekli da ćemo, kada se za to steknu uslovi, Ćoroviće vratiti njihovom Mostaru. Iz istih razloga je i naš časopis dobio naziv Nova zora, kako bi se nastavila čvrsta veza sa Mostarom'', rekao je Asanović. 

On je dodao je da su Ćorovići opet u Mostaru zahvaljaujući velikom zalaganju Srpske crkvene opštine Mostar ali i gradskih vlasti. 

Mostarski paroh Radivoje Krulj rekao je Srni da je ovo značajan događaj za Srbe u Mostaru, jer se "na ovaj način vraća dostojansto srpskom narodu u Mostaru, ali i ovome gradu''. 

Jedan od učesnika Jovan Delić rekao je da su Ćorovićevi sureti prirodno vezani za Mostar. 
''Mi moramo biti prisutni ovdje duhovno jer je ovo bio duhovni centar Srba'', rekao je Delić. 

Mostarski književnik Veselin Gatalo kaže da su ovi sureti veoma značajni ne samo za srpsku kulturnu scenu u Hercegovovini, nego i za kulturnu scenu u regiji. 

''Ne smatram ovo samo doprinosom srpskoj i hercegovačkoj kulturi, nego i začetku jedne potpuno nove kulturne scene u Mostaru i Hercegovini'', dodao je Gatalo. 

Nakon programa koji je je održan u porti Stare pravoslavne crkve u Mostaru, učesnici su obišli gradilište Saborne crkve, te položili cvijeće na grobove Vladimira i Svetozara Ćorovića, te Alekse Šantića koji su bili perjanice književnog i kulturnog života Srba na području Mostara i Hercegovine s kraja 19. i početka 20. vijeka.