Botticellijeve slike kriju trag o smrti njegove muze: Naučnici sumnjaju na tumor

Tako tvrde istraživači koje predvodi profesor Paolo Pozzilli s Univerziteta Queen Mary u Londonu. Njihov rad objavljen je ove sedmice u časopisu Medical Humanities, koji izdaje BMJ.

Prema saopćenju univerziteta, ovo je treći rad u nizu u kojem Pozzilli i saradnici proučavaju život i smrt renesansne plemkinje. Ona je umrla 1476. godine, u 23. godini.

"Neusporediva" ljepotica Firence

Simonetta je rođena kao Simonetta Cattaneo 28. januara 1453. godine u Liguriji. Sa 16 godina udala se za Marca Vespuccija, potomka plemićke porodice firentinskih bankara. U visokom društvu Firence bila je poznata po manirima i intelektu. Humanista Poliziano nazvao ju je "Neusporedivom", a bila je bliska i Lorenzu i Giulianu de' Medici.

Botticelli ju je naslikao pet puta, između ostalog na slikama Rođenje Venere i Primavera. Bio joj je toliko odan da je 1510. godine zatražio da bude sahranjen do njenih nogu u firentinskoj crkvi Ognissanti, gdje i ona počiva. Blago razrok pogled Venere s njenih portreta kasnije su kopirali i drugi umjetnici, pa je postao jedan od simbola renesansne ljepote.

Šta otkrivaju njene oči

U najnovijem radu tim je analizirao kako je Botticelli prikazao Simonettine oči na Rođenju Venere i drugim portretima. Prema saopćenju, uočili su otok oko očiju, posebno oko lijevog. Tkivo koje prekriva bjeloočnicu je opušteno ili naborano, a tkivo ispod njega je natečeno od tečnosti. Blagi otok vidljiv je i oko desnog oka.

Autori navode da se ove promjene, zajedno sa strabizmom, mogu povezati s velikim tumorom hipofize. Hipofiza je mala žlijezda na dnu mozga koja upravlja lučenjem hormona. Prema radu, tumor koji pritišće okolne strukture može zahvatiti više kranijalnih nerava i izazvati trajno razilaženje očiju i spušten kapak. Zato smatraju da je razrokost koja se ponavlja na njenim portretima bila stvarno zdravstveno stanje, a ne samo umjetnički izbor.

"Sandro Botticelli je bio briljantan umjetnik koji je svoje modele prikazivao vrlo realistično. Zato ne iznenađuje što je na svojim slikama ostavio medicinske dokaze koje možemo čitati stoljećima kasnije. Razrokost Venere na portretima Simonette Vespucci nosi tužan paradoks: nekada je slavljena kao vrhunac božanske privlačnosti u renesansnoj umjetnosti i kopirali su je umjetnici poput Bronzina, a sada se otkriva kao suptilan predznak njene propasti", rekao je Pozzilli.

Kolaps na balu

Istraživači su još 2019. godine iznijeli pretpostavku da je Simonetta imala adenom hipofize. U junu ove godine, zajedno s kolegama s Univerziteta Campus Bio-Medico u Rimu i Univerziteta u Kaliforniji, objavili su rad u časopisu Endocrinology, Diabetes & Metabolism. U njemu zaključuju da je tumor rastao i izazvao apopleksiju hipofize. To je iznenadno hitno stanje koje uključuje krvarenje u žlijezdi i koje je, prema njihovom mišljenju, bilo najvjerovatniji uzrok smrti.

"Pisma između Piera Vespuccija i Lorenza de' Medicija o Simonettinim posljednjim danima opisuju kako se srušila tokom bala, a zatim ležala u zamračenoj sobi, gdje je patila od strašnih glavobolja, halucinacija, povraćanja i visoke temperature. Sve su to simptomi tumora hipofize koji se brzo širi", rekla je tada prva autorica rada Domiziana Nardelli s Univerziteta Campus Bio-Medico u Rimu.

Pozzilli je naveo da Botticellijev Alegorijski portret žene prikazuje Simonettu kako doji, iako se zna da nije imala djece. Prema njegovim riječima, to bi, zajedno s promjenama crta lica, mogli biti stvarni simptomi tumora koji luči prolaktin i hormon rasta. Kaže da su ovu moguću dijagnozu provjerili i algoritmom za prepoznavanje lica, koji su primijenili na pet njenih portreta.

Kao mogući okidač kobnog stanja autori navode ples ili sumnju na silovanje koje se u historijskim izvorima pripisuje Alfonsu II. Aragonskom, vojvodi od Kalabrije.

Riječ je o hipotezi zasnovanoj na slikama i pisanim izvorima. Uzrok smrti nakon 550 godina nije moguće pouzdano potvrditi.