Po riječima Mirele Ljevaković, kustosice na Institutu historije umjetnosti u Muenchenu, koja je i koncipirala ovu izložbu za grad Augsburg, riječ je o postavci koja je pozitivnog, ali i kontroverznog karaktera.
Naime, pored toga što želi pokazati zajedničke elemente judaizma, kršćanstva i islama - u izložbi su isto tako radovi koji analiziraju ili zauzimaju poziciju prema negativnim temama koje nas prate trenutno u medijima (npr. diskusije o burkama, zabrane gradnje munara u Švicarskoj, seksualno zlostavljanje u katoličkoj crkvi ili korištenje religije za političke ciljeve), pojašnjava za Fenu kustosica izložbe.
Ona također ističe da fokus izložbe leži na tri monoteističke religije - judaizmu, kršćanstvu i islamu. Posebno zanimljivi za bh. javnost su radovi umjetnika Azre Akšamije i Damira Nikšića.
Video "If i wasn't muslim" Damira Nikšića na duhovit način parodira, a popularni mjuzikl i film "Fiddler on the Roof" i obrađuje tužna dešavanja u BiH, ali isto tako i genocid koji je počinjen nad Židovima.
Azra Akšamija, mlada arhitektica i likovna umjetnica koja živi na relaciji Austrija - SAD, gdje predaje na tamnošnjim univerzitetima o svojim djelima koja se nalaze u okviru ove postavke kaže:
"Izložila sam tri rada iz svoje serije 'Džamija za oblačenje' - odjeća, koja se može transformirati u minimalne islamske molitvene prostore kojima istražujem koncept džamije, njene arhitektonske definicije i mijenjajuća značenja u različitim historijiskim i kulturnim kontekstima.
Reagujući na konflikte o vidljivosti muslimana u javnom prostoru širom zapadne Evrope, pogotovo na razne zabrane pokrivanja žena i građenja novih džamija, cilj ovih projekata je da razbijaju predrasude o muslimanima na Zapadu kroz edukativnu, interaktivnu, mobilnu i "nosivu" arhitekturu".
Dizajn svakog projekta obrađuje lokalno specifične teme i probleme. Tako npr. projekt Nomadska džamija, jedno poslovno žensko odijelo, koje se može transformirati u minimalni prostor za namaz za dvije osobe, demonstrira da savremene muslimanke mogu biti istovremeno i religiozne i moderne.
Dirndlmoschee ili Drindl-džamija, modificirana austrijska narodna nošnja, čija se kecelja može rasklopiti u sedžadu za tri osobe, ukazuje na pozitivne mogućnosti kulturne hibridizacije. Ovaj projekt je ukorijenjen u samoj historiji islamske arhitekture, koja se, tokom širenja islama po svijetu, i stilski razvijala kroz asilimaciju arhitektonskih elementa drugih kultura i religija.
"Treći rad - Frontier Vest, ukazuje na zajedničke elemente muslimana i jevreja kroz dizajn jedne sportske jakne, koja se može transformirati u sedžadu i u jevrejski molitveni šal (tallit). Ovu jaknu sam dizajnirala u okviru jedne internacionalne konferencije umjetnika održane u Kaladniji, jednom palestinskom izbjegličkom naselju blizu Jerusalema.
Dizajn jakne reaguje na kompleksnu političku problematiku lokalnog konteksta kroz nejasnost ili dvoznačnost korištenja: jaknu mogu nositi i muškarci i žene, i izbjeglice, vojnici, i teroristi, te ljudi različitih religioznih opredjeljenja (uključujući i kršćane i ateiste), kao i političkih shvatanja.
Cilj i ovog, kao i ostalih mojih projekta, jest pokazati da je zajednički život moguć, te da može biti uzajamno produktivan ako se prevaziđe strah od stranoga i poštuje različitost 'drugoga'. Ova tri projekta su već ranije bila izložena u IPC Galeriji u Sarajevu u okviru Sarajevske zime 2008. godine", kaže Akšamija.
Ostali izlagači su: Noam Braslavski (Braslavsky), Martin Fengel, Johan Ges (Johanes Gees), Rabi Džordžs (Georges), Piter Granser (Peter), Bertin Habets (Bertien), Kristina Marija Fajfer (Christina Maria Pfeifer), Benjamin Rajh (Benyamin Reich), Mark Rohveder (Marc Rohweder), Tom Šmelcer (Schmelzer), Rami Tufi i Marija Cervu (Maria Zervou).
U postavci izložbe značajnu ulogu imao je i bh. arhitekt Alen Jasarević koji živi i radi u Augsburgu, koji je zajedno s kustosicom Ljevakovcić koncipirao arhitekturu izložbenog prostora.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
