{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Biti Bosanac u okruženju Srbije i Hrvatske nije lijepa stvar

S
5.5.2011. u 20:15
0
60
Biti Bosanac u okruženju Srbije i Hrvatske nije lijepa stvar
0
Biti Bosanac u okruženju Srbije i Hrvatske nije lijepa stvar
Govoreći o identitetu zemalja iz regiona, na konferenciji "Srbija i Bosna i Hercegovina - juče, danas, sutra" u okviru petog festivala "Dani Sarajeva u Beogradu", historičar Nihad Kreševljaković istakao je i poziciju građana Bosne i Hercegovine u regionu: "Biti Bosanac u okruženju Srbije i Hrvatske nije lijepa stvar".
Na centralnom događaju petih "Dana Sarajeva u Beogradu", učesnici prvog panela dotakli su se pitanja identiteta zemalja bivše Jugoslavije, zloupotrebljavanja nacionalnih identiteta od strane političkih elita te položaju Bosne i Hercegovine u odnosu na susjedne zemlje.

"Najviše smo apsorbirali kvalitete drugih kultura i u tome je naša specifičnost identiteta. Nacionalni koncept je jedna retrogradna, dekadentna opcija i promovira razlike među ljudima", rekao je Kreševljaković govoreći o identitetu u BiH.

Normalnost i anomalije

Igor Štiks, književnik iz Bosne i Hercegovine, ovom prilikom je postavio vrlo zanimljivo pitanje o perspektivi regiona u kojoj bi Bosna i Hercegovina predstavljala "normalnost".

"Ako bi situaciju gledali na takav način, onda bi i Hrvatska i Srbija izgledale očajno. Normalnosti kakva je u BiH, teži i Evropska unija, iako se ne čini da je uvijek tako. A etnonacionalno čiste države su anomalije", kazao je Štisk.

Srđan Milošević, historičar iz Srbije, je napomenuo kako je BiH predstavljala ključ jugoslovenskog pitanja i ideja stvaranja jugoslovenskog identiteta.

Gledajući sa historijskog aspekta, Kreševljaković je istakao kako je BiH danas po prvi put etnički podijeljena zemlja i da treba podržati ideju u kojoj će ljudi normalno egzistirati, a ne da ljudi u Bosni i Hercegovini budu materijal preko kojih će Srbija i Hrvatska voditi svoje ratove.

Ekonomski razvaljena BiH

Panelisti su se složili i da bi se nakon ekonomske stabilizacije prostora stvari počele prirodno mijenjati.

Zoran Ćatić govorio je i o pravoj slici današnje BiH.

"BiH je ekonomski razvaljena kao i njeno društvo. BiH je zemlja u tranziciji da bude država i njeno društvo je u izgradnji", rekao je Ćatić.

"Etnička perpektiva nam oduzima prijeko potrebnu energiju za razvoj i napredak naših društava. Volio bih da preokrenemo diskurs i da primarni politički identiteti postanu rodni, klasni, regionalni ili bilo koji drugi, a ne etnonacionalni", napomenuo je na kraju Štiks.

Drugi panel konferencije ticao se problema u regionalnoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Srbije u slučajevima Ganić, Jurišić i Divjak. Nažalost, na mnoga vrlo zanimljiva pitanja iz oblasti srbijanskog pravosuđa nismo čuli odgovore, jer predstavnika iz nadležnih institucija Srbije nije bilo na panelu.

Munib Halilović, tužilac tužilaštva Bosne i Hercegovine, govoreći o slučaju Dobrovoljačka, podcrtao je da je i sa i bez sporazuma o saradnji između tužilaštava Srbije i BiH dobra volja nužna. To se može pokazati u svakodnevnom procesuiranju ratnih zločina kroz istražne i slične radnje bez kojih se predmeti ne mogu dovesti do kraja.

Ivan Jovanović, pravni savjetnik za ratne zločine u Misiji OSCE-a u Srbiji, rekao je kako se ovim slučajevima daje politička i historijska dimenzija što znatno problematizuje cijeli pravni slučaj.

Spiskove pravio ko je stigao

"Mi iz Bosne i Hercegovine nemamo problema s tim da Srbija procesuira ratne zločine. Ali puno ratnih zločinaca šeta Srbijom i to bi bila prilika Srbiji da pokaže da je spremna da njih procesuira. Zašto se miješaju i zašto ne procesuiraju zločince koji šetaju njihovom zemljom?", pitao je Halilović.

Dženana Karup-Druško, novinarka, istakla je i važnost Rimskog puta koji je ljudima davao sigurnost. "Građani nisu mogli biti zaustavljeni i uhapšeni kao što se sada dešava. Srbija je sebi univerzalnim zakonom dala pravo da bude dežurni policajac u regionu stvarajući nesigurnost građana. U BiH niko ne zna ko je na tim spiskovima u Beogradu jer nema ko nije pravio te spiskove", kazala je Karup-Druško.

"Ukoliko govorimo o dobrosusjedskim odnosima, Srbija ne uvažava BiH i u tom pogledu politika Srbije se nije promijenila u odnosu na '92. godinu, samo je postala sofisticirana. I dalje se stavlja pritisak na građane BiH, s tim što nema tenkova, ali se građani progone na taj način što se protiv njih dižu potjernice", rekla je sarajevska novinarka.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Gdje najčešće gledate filmove?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: