Biti Bosanac u okruženju Srbije i Hrvatske nije lijepa stvar

Gledajući sa historijskog aspekta, Kreševljaković je istakao kako je BiH danas po prvi put etnički podijeljena zemlja i da treba podržati ideju u kojoj će ljudi normalno egzistirati, a ne da ljudi u Bosni i Hercegovini budu materijal preko kojih će Srbija i Hrvatska voditi svoje ratove.

Ekonomski razvaljena BiH

Panelisti su se složili i da bi se nakon ekonomske stabilizacije prostora stvari počele prirodno mijenjati.

Zoran Ćatić govorio je i o pravoj slici današnje BiH.

"BiH je ekonomski razvaljena kao i njeno društvo. BiH je zemlja u tranziciji da bude država i njeno društvo je u izgradnji", rekao je Ćatić.

"Etnička perpektiva nam oduzima prijeko potrebnu energiju za razvoj i napredak naših društava. Volio bih da preokrenemo diskurs i da primarni politički identiteti postanu rodni, klasni, regionalni ili bilo koji drugi, a ne etnonacionalni", napomenuo je na kraju Štiks.

Drugi panel konferencije ticao se problema u regionalnoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Srbije u slučajevima Ganić, Jurišić i Divjak. Nažalost, na mnoga vrlo zanimljiva pitanja iz oblasti srbijanskog pravosuđa nismo čuli odgovore, jer predstavnika iz nadležnih institucija Srbije nije bilo na panelu.

Munib Halilović, tužilac tužilaštva Bosne i Hercegovine, govoreći o slučaju Dobrovoljačka, podcrtao je da je i sa i bez sporazuma o saradnji između tužilaštava Srbije i BiH dobra volja nužna. To se može pokazati u svakodnevnom procesuiranju ratnih zločina kroz istražne i slične radnje bez kojih se predmeti ne mogu dovesti do kraja.

Ivan Jovanović, pravni savjetnik za ratne zločine u Misiji OSCE-a u Srbiji, rekao je kako se ovim slučajevima daje politička i historijska dimenzija što znatno problematizuje cijeli pravni slučaj.

Spiskove pravio ko je stigao

"Mi iz Bosne i Hercegovine nemamo problema s tim da Srbija procesuira ratne zločine. Ali puno ratnih zločinaca šeta Srbijom i to bi bila prilika Srbiji da pokaže da je spremna da njih procesuira. Zašto se miješaju i zašto ne procesuiraju zločince koji šetaju njihovom zemljom?", pitao je Halilović.

Dženana Karup-Druško, novinarka, istakla je i važnost Rimskog puta koji je ljudima davao sigurnost. "Građani nisu mogli biti zaustavljeni i uhapšeni kao što se sada dešava. Srbija je sebi univerzalnim zakonom dala pravo da bude dežurni policajac u regionu stvarajući nesigurnost građana. U BiH niko ne zna ko je na tim spiskovima u Beogradu jer nema ko nije pravio te spiskove", kazala je Karup-Druško.

"Ukoliko govorimo o dobrosusjedskim odnosima, Srbija ne uvažava BiH i u tom pogledu politika Srbije se nije promijenila u odnosu na '92. godinu, samo je postala sofisticirana. I dalje se stavlja pritisak na građane BiH, s tim što nema tenkova, ali se građani progone na taj način što se protiv njih dižu potjernice", rekla je sarajevska novinarka.