Kako je Borovac kazala na prezentaciji dosadašnjih rezultata arheoloških istraživanja na lokalitetu Bijele tabije, koje vode stručnjaci Zemaljskog muzeja, zbog historijske slojevitosti rad na istraživanjima dugo traje, ali je Grad Sarajevo odlučan da spomenici kulture više ne propadaju, jer se time doprinosi da oni budu atraktivno mjesto za turiste.
Prema njenim riječima, od početka istraživanja na ovom lokalitetu 2001. godine Grad Sarajevo je izdvojio 800.000 KM, a za ovu godinu izdvojit će 62.000 KM.
Direktorica Zemaljskog muzeja Aiša Softić je istaknula kako je Sarajevo prije tačno 500 godina prvi put spomenuto u historijskim izvorima pod tim imenom.
Do rata arheološka istraživanja na području grada nisu vršena sistematski, a od 1996. godine Zemaljski muzej sistematski radi na više lokaliteta u gradu (Marijin-Dvor, At mejdan, tekija na Bembaši).
Softić je ocijenila da je prva faza radova na Bijeloj tabiji pokazala da se radi o lokalitetu od izvanrednog značaja, posebno što se u historijskoj literaturi navodi da je tu bila i srednjovjekovna tvrđava.
Voditeljica projekta, arheologinja Zemaljskog muzeja Lidija Fekeža je istaknula da se radi o zahtjevnim istraživanjima, jer je na ovom lokalitetu prošlo pet vojski, a ima velika količina šuta i kamenja.
Naučni cilj projekta je otkriti šta se nalazi ispod današnjeg objekta, odnosno otkriti zidove srednjovjekovne tvrđave. Međutim, do sada nisu pronađeni materijalni ostaci srednjovjekovne tvrđave. Pretpostavlja se da je površina srednjovjekovne tvrđave pokrivena zidovima tvrđave izgrađene u austrougarskom periodu.
Fekeža je navela da su unutar Tabije iskopana dva objekta koje u sljedećim fazama treba ograditi.
Prvi je osmerokutni objekt raspona 20 metara, oko kojeg se nalaze zidovi koji ga prate. Prema njenim riječima, u budućim istraživanjima mora se ići još dublje.
Namjena druge zgrade čiji su ostaci pronađeni još nije jasna. Ova zgrada imala je sistem precizno izgrađenih kanala, kazala je Fekeža.
Na kraju je gradonačelnica Borovac istaknula da je zaštićen pojas Vratnika kao i pojas prema Bembaši.
Ona je naglasila i ulogu Grada Sarajeva u zaštiti vanjskih zidova Bijele tabije, jer bi bez toga došlo do obrušavanja i uništenja spomenika.
Također je najavila da će se Grad pobrinuti i za zaštitu spomenika na području Sarajeva s početka perioda industralizacije. Tako je regulacionim planom Marijin-Dvora predviđeno da se kao historijski spomenik sačuva električna centrala, a možda i jedna od hala tvornice "Vaso Miskin Crni".
