Knjiga predstavlja sabrane Vešovićeve tekstove koje je objavljivao u magazinu "Slobodna Bosna". Oni donose sjećanja na različite periode autorovog života - od djetinjstva i vremena u Crnoj Gori, do rata u Sarajevu i postratnih dešavanja.
O ovom su djelu govorili književnik Hadžem Hajdarević, profesor Filozofskog fakulteta Enver Kazaz, direktor IK "Dobra knjiga" Izedin Šikalo, urednik knjige Mirzet Hamzić, te autor.
Hajdarević je u uvodnom izlaganju ocijenio da je riječ o Vešovićevom svjedočenju svega što se dešavalo u ratnom Sarajevu od 1992. do 1995. godine, svrstavši autora u najdosljednijeg, najvrIjednijeg i najtipičnijeg svjedoka ratnih dešavanja.
Posebno je ukazao na sklonost ovdašnjih prostora da uvijek imaju problema s memorijom i odnosom prema prošlosti, koja u konačnici uvijek ima različita ideološka pakovanja.
"Ovim Vešovićevim pričama imponira moć zapažanja detalja i različitih psiholoških stanja", kazao je on.
Enver Kazaz je mišljenja da čitaoci pred sobom imaju u potpunosti postmodernu knjigu, te da Vešovićevi tekstovi predstavljaju prigovor običnog građanina Sarajeva velikim političkim autoritetima.
"Ova knjiga se zapravo kreće od ironijskog, grotesknog i sakrastičnog do melanholičnog. Ona je mentalna i duševna hronika bh. rata", potcrtao je on.
Naglašavajući da je "Dobra knjiga" već izdala tri Vešovićeve knjige, Izedin Šikalo ističe da ova četvrta predstavlja zbirku pripovjedaka u kojima se, na autoru svojstven način, "ne zna dokle se proteže istina, a gdje počinje priča". On smatra da sve autorove priče zrače traganjem za istinom, pravdom i vjerom.
Vešović podvlači da knjiga sadrži tekstove, predratne iz njegovog djetinjstva, ali i iz Crne Gore i BiH tokom rata, kao i iz poslijeratnog perioda.
"Veoma šarena knjiga, a posebno sam zadovoljan pričom "Bijeg na visoravan" koja je nastala poslije rata kada smo išli da obiđemo položaje na kojima smo ratovali, te sam ono što mi je ostalo u glavi i zapisao, pa tu ima najviše i mene, i rata, i ljudi", kazao je on..