BiH pogodan prostor za krijumčarenje umjetnina, traga se za stotinama djela

Umjetnik Enver Mulabdić svoja četiri djela koja se nalaze u Srbiji pokušava vratiti već nekoliko godina, ali bezuspješno. Kako je istakao, u vrijeme ratnih razaranja je napustio našu zemlju i otišao u Njemačku, a svoja djela ostavio je kod komšije.

Još uvijek neutvrđenim kanalima djela su završila kod kolekcionara Đure Popovića u Novom Sadu i proglašena su nacionalnim spomenikom Srbije.

"Pri povratku iz Njemačke uspio sam vratiti određena djela, ali ova četiri koja su kapitalna i koja su proglašena kulturnim dobrom BiH još uvijek nisam. Komšija za ovaj problem do danas nije odgovarao. Policija u Srbiji šuti, niko ništa ne radi. Interpol je poslao upit u Beograd, ali zasad ne znam u kojoj fazi je ovaj proces", istakao je Mulabdić.

Helen Walasek autorica je knjige koja se bavi problemom devastiranja i krađe umjetničkih djela i kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine.

BiH ne čini ništa da djela vrati vlasnicima

Ovo je jedino djelo koje je posvećeno ovim problemima, a autorica kaže da Bosna i Hercegovina do danas ništa nije poduzela kako bi se ukradena djela vratila izvornim vlasnicima ili na izvorne lokalitete.

"Taj problem je prisutan i u Hrvatskoj te Srbiji. Kada je riječ o nestalim djelima iz perioda Drugog svjetskog rata, moram reći da BiH još uvijek kaska", istakla je Walasek.

Trgovina umjetninama je druga u svijetu po rasprostranjenosti, a nadležne službe u našoj zemlji još uvijek nisu spremne odgovoriti u punom kapacitetu.

"Za uspješnu borbu protiv ove vrste kriminala potrebno je prije svega utvrditi preciznu i tačnu bazu podataka djela koja su otuđena u toku proteklog rata. Pored toga potrebno je unaprijediti, odnosno doraditi pravni okvir. Zakonodavstvo u BiH moralo bi dati okvire na brojna pitanja koja se odnose na ovu oblast", rekao je Tomislav Čavić, direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske.

Oba entiteta u našoj zemlji imaju zakone koji su vezani za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, međutim problem predstavljaju krivični zakoni koji na adekvatam način ne tretiraju ovu oblast.

"Zakoni na svim nivoima u našoj zemlji nisu isti, a kazne nisu primjerene toj vrsti krađe. Osobe koje su kupile djela, a za koja ne posjeduju certifikat o porjeklu djela, moraju znati da će ona kad-tad biti pronađena i oduzeta, kao i da će i oni odgovarati", upozorio je Jusufović.

Centar protiv krijumčarenja umjetnina prošle godine je objavio bazu podataka o ukradenim umjetninama u našoj zemlji na čijoj se pripremi i prikupljanju podataka radilo dvije godine.

Nestalim umjetninama iz naše zemlje pažnju posvećuje i Interpol koji također u svojoj bazi ima navedena određena djela za kojim se traga.

Inače, o svim problemima u ovoj oblasti govoreno je na konferenciji "Ilegalna trgovina umjetninama u Bosni i Hercegovini" koja se danas održava u okviru 17. internacionalnog bijenalnog festivala portreta.

Na ovoj konferenciji učestvuje više od 30 predstavnika institucija i organizacija kao i međunarodni eksperti iz oblasti ilegalne trgovine umjetninama.