Komemoracija velikanu umjetnosti
111

FOTO+VIDEO / Berber je bio jedinstven umjetnik koji se uvijek vraćao Bosni

Piše: Aida Džaferović
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Suviše mali je bio prostor sarajevske galerije Roman Petrović da bi u njega stali svi koji su željeli odati počast velikanu umjetnosti Mersadu Berberu, koji je preminuo u nedjjelju u 72. godini, ostavivši prazninu u srcima ljudi koji su ga voljeli i cijenili, ali i veličanstvena djela koja mu garantuju besmrtnost.

Prijatelji, kolege umjetnici, akademici, poznanici i poštovaoci prisustvovali su komemoraciji jednom od najznačajnijih bh. slikara i grafičara i prisjetili se najblistavijih trenutaka njegovog stvaralačkog puta.

Historičarka umjetnosti doc. dr. Aida Abadžić-Hodžić kazala je da je Berber bio jedan od prvih umjetnika koji je grafici dao veći doprinos i vratio joj dostojanstvo koje je do tada imala samo slika. Berber se, kaže ona, ponaša kao umjetnik transverzalnog uma, velike ličnosti povijesnih perioda čini našim savremenicima.

"U svom ciklusu 'Hronika u Sarajevu' za koji je dobio veliki broj prestižnih nagrada, Berber oživljava Sarajevo Bašeskijinog vremena. On oslikava historiju sa margina, onako kako ju je pisao Bašeskija, njega zanima sudbina običnog čovjeka. On je ostao, kako je u monografiji i rekao, trajno opijen ljepotom bjeličasto-plavih tonova koji se pojavljuju kada gledate iznad Trebevića. Bio je veliki istraživač, sarađivao je s teatrom, radio poznate scenografije za Shakespeareovog 'Mletačkog trgovca' u Washingtonu...

Bio je jedan od prvih profesora na Odsjeku za grafiku i obilježio rad brojnih studenata. Bio je angažiran umjetnik na svoj osoben način, 90-ih je radio ratni dnevnik o Dubrovniku, a samo godinu dana kasnije počinje njegov ratni dnevnik o Sarajevu za koje ostaje trajno vezan. Jedan od posljednjih ciklusa na kojem je s toliko strasti radio, kao da je osjetio kakva sudbina će zadesiti Zemaljski muzej, zove se Velika arhiva. Na tim listovima obilazio je i tragao za bogatstvom depoa Zemaljskog muzeja. Pokazao je da umjetnost uvijek pruža otpor silama izjednačavanja", podsjetila je Abadžić-Hodžić.

Umjetnost Mersada Berbera, prema riječima profesora Ibrahima Krzovića, dotiče mnoge. Svijet ju je prepoznao i u Sarajevu, Ljubljani i Banjoj Luci, ali i širom svijeta, a to prepoznavanje djela Mersada Berbera pokazuje osobitost njegovog izraza.

"Umjetnost Mersada Berbera odražava plemenite tradicije i gospodstvo. Mersad Berber je umjetnik plemić", istaknuo je Krzović.

Akademik Abdulah Šarčević kazao je da je Berber bio jedinstvena ličnost, koja je svojom umjetnošću dospjela u svijet.

"Svijet lišen ovog slikarstva nije više svijet. Mersad Berber s erosom koje je svagda nalaženje, a ne samo traženje, svaki put se vraća u svoju domovinu svakom svojom slikom, daleko od mizantropije koju porađa povijest ili svijet bez povijesti. Slikarstvo je vedra utopija Mersada Berbera, on govori o iskonu i po tome je blizak i po tome je pandan velikim umjetnicima kao što su Meša Selimović ili Mak Dizdar", naglasio je Šarčević.

Među brojnim poštovaocima lika i djela Mersada Berbera sreli smo i visokog predstavnika Valentina Inzka, koji nam je kazao da bh. umjetnika nije lično poznavao, ali je izuzetno cijenio njegov rad i posjeduje njegova djela.

"Malo ću se našaliti. Kada sam bio u Beogradu uvijek sam govorio da je standard u Jugoslaviji da imaš Golfa, telefon od Iskre, televiziju iz Niša i Berbera. Bio je veoma omiljen i ostavio traga, ne samo ovdje, već i šire, svugdje ga znaju i cijene", kazao nam je Inzko.