Predstava "Balkan Dance Project Vol. 3" bit će odigrana na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u četvrtak, 20. decembra, u 20 sati.
Balkan Dance Project je međunarodni plesni projekt koji egzistira od 2013. godine, u koprodukciji plesne organizacije Tanzelarija (BiH), Festivals Velenje (Slovenija) i Instituta za umetničku igru (Srbija). Njegovi inicijatori su Igor Kirov, koreograf iz Makedonije, danas umjetnički direktor Baleta HNK Split, Aleksandar Saša Ilić, prvi solista Narodnog pozorišta u Beogradu i koreograf te savremena plesačica i balerina Mojca Majcen iz Slovenije. BDP je nastao sa idejom surađivanja i povezivanja mladih scenskih umjetnika iz regiona, te promocije i razvoja modernog i savremenog baleta.
Projekt okuplja plesne umjetnike (koreografe i plesače) iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine koji su u periodu od dva mjeseca radili na pripremanju cjelovečernje plesne predstave sačinjene od tri različita dijela. Svaki dio je radio jedan od koreografa (Saša Ilić - Srbija, Ivana Hadžihasanović - BiH i Igor Kirov - Makedonija).
Triptih je sačinjen od jedinstvenih plesnih prijevoda izabranih literalnih prijedloga i umjetnički plesni poklon velikanima proze i pjesništva (Ivan Cankar, Aleksa Šantić i Ivo Andrić). Svim autorima i tvorcima je od iznimne važnosti promocija savremenog stvaralaštva koja se temelji na bogatoj kulturnoj baštini i na taj način ih nanovo budi, čuva i oživljava.
Aleksandar Saša Ilić je u sudjelovanju sa rediteljem Aleksandrom Nikolićem djelo Ivana Cankarja "Sablazan u dolini Šentflorijanskoj" predstavio u plesnom obliku. Autori se prije svega bave istraživanjem zajednice kojoj pripadaju te se usmjeravaju na negativne pojave tradicionalnih stupova društva, preispituju njihove moralne i vrijednosne sudove, genezu njihovog uspjeha kao i njihov učinak na društvo. Autori su pretvorili ekskluzivnu slovensku temu u jedinstveni prerez savremene umjetnosti.
Igor Kirov se u svom koreografskom radu uglavnom vrti oko pjesmama popularnog pjesnika iz Mostara Alekse Šantića, koji je bio inspiracija i sevdalinkama, bosanskim narodnim pjesmama Bosne i Hercegovine. Sevdalinka predstavlja jedinstveni muzički izražaj u Bosni i Hercegovini, koja ima dugu i bogatu tradiciju. Šantićeva "Emina", "Što te nema" i druge ljubavne pjesme dodatno su oživjele u bogatoj koreografiji Igora Kirova.
Projekt okuplja plesne umjetnike (koreografe i plesače) iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine koji su u periodu od dva mjeseca radili na pripremanju cjelovečernje plesne predstave sačinjene od tri različita dijela. Svaki dio je radio jedan od koreografa (Saša Ilić - Srbija, Ivana Hadžihasanović - BiH i Igor Kirov - Makedonija).
Triptih je sačinjen od jedinstvenih plesnih prijevoda izabranih literalnih prijedloga i umjetnički plesni poklon velikanima proze i pjesništva (Ivan Cankar, Aleksa Šantić i Ivo Andrić). Svim autorima i tvorcima je od iznimne važnosti promocija savremenog stvaralaštva koja se temelji na bogatoj kulturnoj baštini i na taj način ih nanovo budi, čuva i oživljava.
Aleksandar Saša Ilić je u sudjelovanju sa rediteljem Aleksandrom Nikolićem djelo Ivana Cankarja "Sablazan u dolini Šentflorijanskoj" predstavio u plesnom obliku. Autori se prije svega bave istraživanjem zajednice kojoj pripadaju te se usmjeravaju na negativne pojave tradicionalnih stupova društva, preispituju njihove moralne i vrijednosne sudove, genezu njihovog uspjeha kao i njihov učinak na društvo. Autori su pretvorili ekskluzivnu slovensku temu u jedinstveni prerez savremene umjetnosti.
Igor Kirov se u svom koreografskom radu uglavnom vrti oko pjesmama popularnog pjesnika iz Mostara Alekse Šantića, koji je bio inspiracija i sevdalinkama, bosanskim narodnim pjesmama Bosne i Hercegovine. Sevdalinka predstavlja jedinstveni muzički izražaj u Bosni i Hercegovini, koja ima dugu i bogatu tradiciju. Šantićeva "Emina", "Što te nema" i druge ljubavne pjesme dodatno su oživjele u bogatoj koreografiji Igora Kirova.
Ivana Hadžihasanović kao glavni motiv svojega djela koristiti temu prolaznosti života i ljudsku potragu za vječnosti, kroz koju na kraju neizbježno pronalazi svoj put. Tako je nobelovac Ivo Andrić kroz većinu svojih djela izravno ili neizravno dotakao prolaznosti života, a posebno u djelu "Znakovi pored puta". Kroz prolaznost želi ostaviti svoj trag, ne želi biti zaboravljen. Svojim djelima i nasljedstvom želi nastaviti sa životom, bilo da su to jednostavni znakovi uz cestu, priče ili velika djela koja žive i nakon njegove smrti.
Cijena ulaznica za predstavu iznosi 10 KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox na Facebook stranici SARTR-a. Omogućen je popust za studente i penzionere.
Možda vas zanima
Vezani članci
Prema tekstu Nejre Babić
Premijera predstave "Još uvijek smo živi" 4. maja u SARTR-u: Priča uronjena u našu svakodnevnicu
Režija Andraša Urbana
Predstava "Totovi" sutra ponovo na sceni SARTR-a
Prema tekstu Susan Sontag
