Korisne za zdravlje
52

Audioknjige se "čitaju" u BiH, ali postoje i oni kojima je to još neistražen fenomen

A. B.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Audioknjige, iako do kraja neistražen "fenomen", nisu novina u našem društvu. One oduvijek postoje, kako u cijelom svijetu, regionu, tako i u BiH, međutim, mišljenja o njima su podijeljena. S jedne strane, postoje ljudi koji su navikli na to, ali ima i onih kojima je ovaj način čitanja nepoznat.

Sakib Pleh, direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu, ispričao nam je da u ovu ustanovu dolaze i ljudi koji nemaju nikakav oblik invaliditeta, ali žele čitati audioknjige i da ta praksa traje posljednjih deset godina.

"Mi smo u posljednje vrijeme tu praksu razvili s djecom koja boluju od disleksije i kako im majke ne bi čitale knjige, ovdje kod nas uzmu obavezne školske lektire i čitaju, ali u audio formatu. Sve je započelo prije nekoliko godina kada je naš popularni košarkaš Damir Abdulkerim Mirković pokrenuo tu ideju sa audioknjigama jer je putovao često, a želio je čitati dok vozi. Još je u to vrijeme sve bilo snimljeno na kasetama, a sada nam je mnogo lakše zato što sve možemo snimati na CD-u", rekao nam je Pleh.

U Biblioteci za slijepa i slabovidna lica audioknjige čitaju i osobe bez invaliditeta

Naš sagovornik je pojasnio da je uvriježeno reći da se audioknjiga čita jer je tako ispravno po standardima, s obzirom na to da se takvim načinom služe slijepe i slabovidne osobe. Dodao je da je na CD-u snimljen glas osobe koja čita sadržaj iz klasične knjige "od korica do korica".

"Naravno, utisci su individualni, postoje ljudi koji nikako ne shvataju takav način čitanja knjiga i njima se to ne dopada i često kažu da knjigu na pravi način dožive kada 'osjete njen miris' i sami je čitaju. Također, želim naglasiti da je učlanjanje u našu biblioteku dobrovoljno i jedino kod nas se članarina ne plaća", poručio je naš sagovornik.

Audioknjige popularne s obzirom na užurban način života

S obzirom na užurban način života i mnoštvo obaveza, čitanje audioknjiga je sve popularnije, istakao je Pleh i dodao da mnogo građana dolazi u biblioteku i podiže taj format knjige kako bi i ono slobodno vrijeme koje imaju mogli pametnije i korisnije iskoristiti.

"Koliko god ljudi vole čitati sve manje vremena imaju za klasičnu knjigu, tako da im ovaj audio format bude jedna vrsta olakšanja", dodao je Pleh i naveo kako je prije šest godina prvi put vlastitim glasom pročitao knjigu.

"Sjećam se, to je bila knjiga Nure Bazdulj - Hubijar 'Kad je bio juli' i tada su naši korisnici iz Unsko-sanskog kantona rekli da imam dobru boju glasa i dikciju i tražili da pročitam još nekoliko naslova, tako da sam u tom periodu skoro za svaki mjesec pročitao po jednu knjigu. Upravo sam prije dva dana pročitao knjigu 'Ne tuguj' koju je napisao Aid el - Karni i ona je snimljena na CD-u u DAISY formatu u trajanju od 16,5 sati. S obzirom na to da ima 521 stranicu, u studiju sam proveo 50 sati. Međutim, knjiga je odlična sa jakim porukama", rekao nam je Pleh.

Proces snimanja audioknjiga nije jednostavan

Sagovornik nam je pojasnio i sam proces snimanja audioknjiga koji nije nimalo jednostavan. On se ukratko svodi na izbor knjige, spikera, višesatna snimanja, zvučnu obradu sirovog materijala, slanje korisnicima te na katalogizaciju i publikaciju kako bi knjiga ostala u trajnom vlasništvu jednog entiteta, države i kulture naroda.

"Ipak, trudimo se da u biblioteci snimamo knjige koje će oduzeti maksimalno 10 sati čitanja i to se pokazalo najinteresantnijim izborom zato što se one mogu pročitati u jednom danu. Čitanje knjiga u našoj ustanovi rade volonteri jer biblioteka nije budžetska institucija tako da ne možemo plaćati spikere. Nakon što bude gotov proizvod snimimo u 10 primjeraka knjige koji se nalaze u bibliotečkom odjeljenju i postavlja se u Kobis sistemu da je može pronaći svako u svijetu koji ima dostupnu bazu podataka ovog programa. Naravno kada je riječ o našim korisnicima njima se dostavlja knjiga na adresu i vraćaju je nakon što je pročitaju", pojasnio nam je Pleh.

Pleh je istakao da na početku godine stručni savjet biblioteke predloži otprilike 100 popularnih naslova skoro svih žanrova koji će se snimati u audio formatu.

"Počevši od lektire za osnovnu i srednju školu, domaće i svjetske književnosti, beletristrike, naučne fantastike, zdravstvene literature i mnoge druge. I kada se odabere tih 100 naslova mi od 1. januara do 31. decembra pratimo izdavački plan i isključivo po njemu snimamo i proizvodimo audioknjige", dodao je Pleh.

Audioknjiga je za osobe bez ikakvog invaliditeta, kako smo već i spominjali, dobar način za korisno provedeno vrijeme u užurbanom svijetu, međutim, Pleh je istakao da ovaj vid čitanja knjige predstavlja najbolju terapiju slijepim i slabovidnim osobama.

"Knjiga liječi depresiju, ljubomoru, dijabetes to je zaista najbolji vid terapije za ovu populaciju", naveo je Pleh.

Izdavačke kuće i knjižare u BiH ne posjeduju audioknjige ili imaju mali broj naslova

Razvojem interneta i novih medija došlo je i do ekspanzije audioknjiga. Sve velike svjetske izdavačke kuće bave se i njihovom proizvodnjom, a to nije strano čak ni regionalnim izdavačima. Najpoznatiji distributer ovih knjiga je Audible čiji je vlasnik Amazon. Audible.com je prvi sajt na svijetu koji je ponudio njihovu kupovinu.

S obzirom na te podatke, kontaktirali smo i poznate knjižare i izdavačke kuće u BiH, međutim, tu su odgovori bili nešto drugačiji.

Naime, u izdavačkoj kući Buybook su nam naveli da u svojoj biblioteci nemaju audioknjige i da trenutno ne razmišljaju o tom projektu.

U knjižari Svjetlost su nam rekli kako imaju nekoliko snimljenih naslova u audio formatu, ali da za njima nije velika potražnja.

"One se ne nalaze na internetu već su na CD-u i građani ih mogu kupiti ukoliko žele. Njihova cijena je 10 KM, a nemamo baš veliki izbor žanrova riječ je uglavnom o domaćoj književnosti. S obzirom na to da ne postoji velika zainteresovanost za audioknjigama ne vjerujem da ćemo dalje nastavljati razvijati ovu priču", rekli su nam u knjižari Svjetlost.

Sličan odgovor smo dobili u izdavačkoj kući Šahinpašić gdje su naveli da i u oni posjeduju nekoliko naslova audioknjiga, međutim, oni nisu izdavači.

"Mi smo uvozili audioknjige, ali iako ih posjedujemo u našim knjižarama, one se nažalost ne prodaju. Generalno ljudi malo čitaju i klasične knjige tako da ne vjerujem da bi im audioknjige toliko bile zanimljive i da ih postavimo na internet. U našim knjižarama se ove audioknjige nalaze već deset godina i uglavnom je riječ o knjigama na engleskom jeziku, što možda i dodatno odbija ljude da ih kupuju", rekli su nam iz izdavačke kuće Šahinpašić.

Mostarac Tarik Tanović od 2011. godine čita audioknjige

Tarik Tanović je Mostarac koji je od 2011. godine do danas pročitao 60 audioknjiga i da ih je sve snimio na mobitel. Ispričao nam je da je otkrivanje internet stranica s kojih može skidati audioknjige bio prava pustolovina.

"Na početku su to bile stranice koje su iznimno skupe i nije mi se isplatilo, a s obzirom da u našoj državi i nije toliko popularna audioknjiga mnogo sam se namučio dok nisam pronašao web sajt gdje je objavljen sadržaj koji je namijenjen prije svega slijepim i slabovidnim osobama. Međutim i dalje se snalazim, ali ne odustajem jer je ovo jedna lijepa i korisna ovisnost. Zaista je nevjerovatno i potpuno drugačiji osjećaj kada slušate glumca koji čita određenu knjigu. Tada možete sve zamisliti i imate vremena da se u potpunosti uživite u sadržaj", naveo je Tanović.

Tanović je počeo čitati audioknjige iz praktičnih razloga. Dnevno mu je potrebno sat vremena da dođe na posao autobusom i isto toliko u povratku tako da je to vrijeme želio pametno iskoristiti, a s druge strane, imao je veliku želju čitati knjige.

"Prije sam čitao novine, ali to mi je povećalo dioptriju tako da sam morao pronaći neku alternativu. Uglavnom čitam sve od klasika, romana, dokumentaraca, historijskih knjiga, naučne fantastike. Posljednje dvije godine pripremim velike trilogije, posebno u zimskom periodu, jer znam da ih ne bih imao vremena pročitati u normalnom tempu. Sada nastojim što više čitati audioknjige na engleskom jeziku", pojasnio je.

Tanović je naglasio da bi korisno bilo pokrenuti inicijativu da se sve više promovišu audioknjige i njihov značaj jer, kako je naveo, to bi utjecalo i na niže cijene ukoliko bi se i iz naše države one postavljale na internet.

"To bi prije svega bilo korisno za učenike koji imaju obaveznu lektiru. S obzirom na to da je su audioknjige jedan inovativan pristup, bilo bi im zanimljivo čitati ih, a s druge strane postoje i ljudi koji su već odrasli, ali samim tim imaju mnogo obaveza i audioknjige im pomažu da na trenutak pobjegnu od stvarnosti, a i kvalitetno iskoriste slobodno vrijeme koje imaju", poručio je Tanović.