Lučić je u pismu upućenom medijima naglasio da su i najuglednije institucije za krš - Odjel za krš Svjetske komisije za zaštićena područja IUCN te Međunarodna organizacija za biologiju podzemlja (SIBIOS), koje su zaštitu Vjetrenice snažno podržale, uputile pisma vlastima u BiH tražeći obustavu svih aktivnosti koje bi mogle biti štetne za Vjetrenicu te ponudile pomoć u planiranju održivog razvitka.
On upozorava da je Vjetrenica ozbiljno ugrožena, a prijetnje rastu iz dana u dan - odsustvom učinkovitih zakona, javnih institucija i administrativne infrastrukture za zaštitu Vjetrenice i krša u BiH uopće.
Iako je BiH potpisala neke međunarodne konvencije, vodeće političke grupe forsiraju industrijski razvoj koji se negativno odnosi spram krških ekosistema neodgovarajućim tipom zaštićenog područja koji se odnosi na Vjetrenicu - spomenik nežive prirode te ignoriranjem propisanih planove zaštite, kao što je rezervat prirode po Prostornom planu BiH iz 1981.
Ugrožavaju je i nepromišljeni te opasni planovi o turističkoj upotrebi Vjetrenice koji se namjeravaju uvoditi bez ikakve propisne dozvole, opasni razvojni planovi za Popovo polje koji predviđaju kamenolome, crpljenja vode iz Vjetrenice, poljoprivredu s nekontroliranom upotrebom kemijskih preparata i drugi planovi.
"Sve ovo nam nameće dojam da postoji prešutna saglasnost da se umanji prirodna vrijednost Vjetrenice kako ne bi bila smetnja industrijsko-poljoprivrednoj upotrebi ovog svjetski poznatog krškog krajolika", ističe Lučić u pismu.
On podcrtava kako su takve namjere suprotne činjenicama da je Vjetrenica s Popovim poljem upisana u Smaragdnu mrežu (Emerald Network) i da je predložena za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Vjetrenica je svjetski poznata pećina budući je, pored niza iznimnih krških vrijednosti, vodeća u svijetu po podzemnom biodiverzitetu.
Do sada je u njoj zapaženo gotovo stotinu špiljskih životinjskih vrsta, od kojih je najveći broj izrazitih endema.
Oko 35 vrsta prvi je put zapaženo i znanstveno opisano u Vjetrenici (locus typicus), što špilju čini živim muzejom.
Najmanje 15 vrsta su stenobionti špilje, odnosno još nisu pronađeni nigdje drugdje osim u Vjetrenici, a neki, poput raka vjetreničkog rašljonošca, samo u jednom manjem jezeru Vjetrenice.
To treba usporediti s podatkom da u svijetu postoji samo 20 špilja s više od 20 špiljskih vrsta. One su prilagođene životu u podzemnim staništima gdje nema podjela na dan-noć i ljeto-zimu, te su u svakom pogledu vrlo osjetljive.
Njihov životni prostor je zbog izoliranosti podzemlja već maksimalno kapacitiran, tako da svako njegovo smanjivanje - presijecanje kanala, oduzimanja vode i slično, vodi uništenju njihovih kolonija, a ako su kolonije malobrojne, može voditi i do istrebljenja vrste.
Najuglednije institucije za krš predložile su da Vjetrenica bude proglašena nacionalnim parkom te podržale ideju Speleološke udruge "Vjetrenica-Popovo polje" i Akademije nauka i umjetnosti BiH da se pored Vjetrenice organizira Višenamjenski centar za krš (istraživanje, edukacija, gospodarstvo/turizam i zaštita).
Zbog svega toga, i na web-stranici www.thepetitionsite.com/petition/779737903 okolišno zainteresirana međunarodna javnost potpisuje peticiju za spas Vjetrenice, a Sjeverno-američki biospeleološki bilten pozvao je svoje članove na podršku ovoj špilji (www.nabn.info).
Udruga "Vjetrenica-Popovo polje" podržava njihovo pismo i traži da se izvrši prevrednovanje Vjetrenice u svjetlu cjelovita izvještaja o njezinim svojstvima i u svjetlu prijateljske ekosistemske teorije o organizaciji modernih društava.
Traži se da se na temelju te ocjene institucionalizira upotreba Vjetrenice kako bi mogla opsluživati sve potrebe istraživanja, upotrebe i zaštite, kao i kandidaturu za Svjetsku listu te uspostavu nacionalnog parka.
To, naglašava Lučić, u svakom slučaju mora biti na većoj razini vlasti, jer se lokalna vlast do sada "planiranjem" i upotrebom tog prostora pokazala kao njegova najveća opasnost.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
