Na području planine Krug ili Kruzima, kako to vole reći u Livnu, već 40 godina galopira velika skupina divljih konja. Po evidenciji Planinarsko-ekološkog društva "Borova glava" trenutno ih ima više od 250, a za nekoliko godina bi ta brojka mogla dostići i pet stotina. Iako je ovo neobična pojava i jedno od rijetkih krda divljih konja u Evropi, objašnjenje o nastanku je vrlo jednostavno:
"Prije nekih 40 godina počela je masovna motorizacija u poljoprivredi. Ljudi su kupovali traktore a konje puštali jer su predstavljali samo trošak", objašnjava Željko Krišto, iz društva Borova glava koji je najčešće u obilasku konja.
Godinama je broj konja varirao, a nakon rata je po nekim procjenama bilo oko 300 konja. Populacija se smanjivala najviše zbog lovokradica i saobraćajnih nesreća kada konji izađu na cestu. Kako bi se spriječilo osipanje skupine, Opština Livno je proglasila konje zaštićenom vrstom a izdvojila je i određena sredstva za zaštitu i brigu o njima.
Zadatak članova Udruženja je da obilaze konje svaki dan te da im zimi nose sjeno i sol. Za tu potrebu su na području Borove glave napravljene tri hranilice. Svi članovi udruženja rade volonterski, a tri ekipe od po dva čovjeka, na smjene svakodnevno obilaze prostranstva Kruga koje iznosi otprilike stotinu kvadratnih kilometara.
[VSLIKA HREF="http://fotografija.ba/wp-content/uploads/2014/02/Divlji_konji_Haris_Calkic_i_Andrija_Vrdoljak.pdf"]1[/VSLIKA]
Kliknite na fotografiju za otvaranje galerije.
"Mjesečno znamo preći terenskim vozilom i do 1.500 kilometara, i mi se ustvari najviše bavimo fizičkom zaštitom konja", govori Krišto
Zaštita od lovokradica
Fizička zaštita je potrebna zbog ljudi koji uznemiravaju konje, ali i lovokradica (konjokradica). Za uznemiravanje konja predviđena je kazna od 500 KM, a kako kažu u Društvu, ljudi često previše priđu krdu čime rizikuju i svoju sigurnost. Do sada nije napisana nijedna kazna i uglavnom se sve završi na upozorenju, a po pravilima se ne smije prilaziti konjima na manje od stotinu metara. Veći dio problema su lovokradice, koji su prodavali žensku ždrijebad po cijeni od 500 KM, a ranijih godina su nanosili mnogo štete krdu. Novim propisima koji predviđaju kazne za povređivanje konja u iznosu od 2.000 KM za fizičko lice i 7.000 KM za pravno lice, te fizičkom zaštitom i stalnim obilaskom konja, smanjen je broj krađa.
Konji na cesti
Posebno opasan je period zime kada konji dolaze na cestu da ližu sol koju pospe zimska služba za održavanje puteva. Zbog nedostatka soli, konji su se toliko navikli da idu na cestu da kada vide vozilo zimske službe prepoznaju ga i sami idu prema njemu.
Problem je za sada teško riješiti jer je područje preveliko da bi se ogradilo, a nemoguće je stalno nadzirati situaciju. Često zna biti i pomalo smiješnih situacija:
"Jednom tako prolazim, vidim policija i upaljena rotacija na vozilima. Dođem da vidim šta je, a oni tjeraju konje sa ceste", opisuje Krišto.
Šef krda
Iako je ukupan broj konja preko 250, nikada ih nećete vidjeti u jednoj skupini. Podjeljeni su u više manjih krda. Svako krdo ima svog šefa koji svoju dominaciju održava čak i silom. Kako kažu naši sagovornici posebno je impresivno gledati borbu pastuha, koji često budu teško ozlijeđeni. Krišto prepričava kako je jednom, u sezoni parenja, gledao borbu šefa krda sa čak sedam drugih pastuha.
"Najbolje se ipak vidi ko je šef u sezoni parenja. Kada dođe red na prangijanje, šef krda uvijek ima pravo prvenstva", kroz smijeh govori Krišto.
Ukoliko želite posjetiti i vidjeti konje na Kruzima, bitno je da se javite u udruženje Borova glava u Livnu i najavite posjetu, ako dolazite iz Sarajeva javite se u hostel Vagabond koji organizuje ture za Livno.
Ukoliko želite objaviti svoju priču u ovoj rubrici javite se na [email protected]. Ranije objavljene fotogalerije možete pogledati ovdje.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
