Film/TV
67

Žiga Virc, autor filma o jugoslovenskom svemirskom programu: Bihaćki aerodrom Željava imao je važnu ulogu

Piše: N. N.
Žiga Virc
Dokumentarno-igrani film "Houston, imamo problem", koji se bavi tezom da su SAD kupile jugoslovenski svemirski program prije slanja prvog čovjeka na Mjesec, uskoro bi se trebao naći pred gledateljima. Režiser ovog filma Žiga Virc za Klix.ba govori o filmu, jugoslovenskom svemirskom programu, mitovima o njemu...

Film "Houston, imamo problem!", koji je režirao Žiga Vir,c istražuje navodnu tajnu američku kupovinu kontroverznog jugoslavenskog svemirskog programa početkom 1960-ih godina prošlog stoljeća, vrijednoj nekoliko milijardi dolara.

Hladni rat, svemirska utrka i NASA-ino slijetanje na Mjesec ključni su historijski događaji koji su obilježili čitavu jednu eru. Oni su još i danas omotani velom tajne i inspiriraju brojne teoretičare zavjere.

Mit ili stvarnost?

Podnaslov ovog dokumentarno-igranog filma čini se ključnim za razumijevanje cijele priče. "Jugoslovenski svemirski program: Mit ili stvarnost" balansira između historijskih činjenica i historijskih mitova pri čemu krajnji cilj i nije dati konačni odgovor na postavljeno pitanje već pobuditi interes i zagolicati maštu gledatelja.

Film, koji je ujedno i prvi film HBO produkcije u ovoj regiji, svoju će premijeru imati na Tribeca film festivalu u New Yorku sredinom aprila, a nakon toga krenut će i u kino distribuciju.

Uoči svjetske premijere režiser Žiga Virc za Klix.ba kaže da nije moguće razjasniti je li jugoslovenski svemirski program mit ili stvarnost.

"Razlog je jednostavan – cilj filma 'Houston, imamo problem!' je aktivirati gledatelja da sam prosudi u što će vjerovati. Film je igrano-dokumentarnog karaktera, a bavi se urbanim mitom o jugoslavenskom svemirskom programu. Radi li se samo o mitu ili pak o tome da je takav program zaista postojao, a Tito ga prodao američkom predsjedniku Kennedyju u zamjenu za veliku međunarodnu pomoć, ima i istine? Ovo je svakako pitanje svih pitanja u našem filmu, a odgovor prepuštamo gledateljima". kaže Virc.

Slovenac Noordung pionir svemirske tehnologije

Povijest 20. stoljeća, a posebice dio koji se veže uz svemirsku utrku pogodan je teren za razne teorije zavjere, pa i one o postojanju jugoslavenskog svemirskog programa koji je navodno svoju tehnologiju crpio iz ostavštine slovenskog inženjera Hermana Potočnika–Noordunga.

"Noordung je bio jedan od pionira svemirske tehnologije, a njegova saznanja upotrijebila je većina onih koji su se poslije njega bavili ovim područjem. Najprimjetniji je utjecaj Noordunga na njemačke raketne tehnologe, prije svega na Wernhera Von Brauna, a vjerovatno i na Sergeja Koroljova, oca sovjetske svemirske tehnologije. Relacije između Noordunga, Koroljova i Jugoslavije, na čijem je teritoriju Noordung i rođen, predmet su špekulacija koje smo u filmu pokušali osvijetliti kroz autorsku perspektivu. Kažu da su teorije zavjere jednostavno obrazloženje kompleksnih situacija. Drugim riječima, lakše je vjerovati u teoriju zavjere nego razumjeti kompleksnost društvenih, političkih i drugih faktora. Upravo ovim bavi se naš film", pojašnjava Virc.

Uloga aerodroma Željava

U cijeloj priči o jugoslovenskom svemirskom programu važnu ulogu imala je i BiH. Virc kaže da se to odnosi, prije svega, na aerodrom Željava (objekt 505) koji se nalazi na samoj granici Hrvatske i BiH. Danas doduše napušten i u stanju propadanja, tada je predstavljao veliko dostignuće jugoslavenskog inženjerskog znanja. Upravo je ovaj aerodrom mogao biti centar jugoslovenskog svemirskog programa.

Jasno je da je nezamislivo istraživati jugoslovenski svemirski program bez propitivanja uloge Tita u svemu tome. Virc kaže da je Tito, uz američke predsjednike, imao ključnu ulogu.

"Mi se bavimo hipotezom da je upravo Tito Kennedyju prodao jugoslovenski svemirski program u zamjenu za međunarodnu pomoć. U filmu tako možete vidjeti snimke protesta ispred Bijele kuće povodom Titove posjete Kennedyju i transparente s natpisima '2,5 miliona dolara će ojačati komunizam'. Ovaj iznos tada je iznosio trostruki budžet NASA-e. Također, zanimljivo je da je Tito bio posljednji državnik koji je posjetio Kennedyja prije nego što je na njega izvršen atentat", kaže Virc.

Tokom istraživanja za film autori su naišli na mnoštvo zanimljivih dokumenata u brojnim arhivima u državama bivše Jugoslavije, kao i u SAD-u.

"Istina je tamo negdje – potrebno je samo vrijeme kako bi se iskopalo i proučilo arhivsko gradivo. Kao što sam već naglasio, teorije zavjere fascinantne su upravo zbog toga što povezuju nepovezane djeliće u logičnu, smisaonu cjelinu. Naš cilj bio je napraviti film pun zapleta i raspleta, a ne povijesni leksikon. Film, osim Tita kao povijesne ličnosti, prati i priču inžinjera u NASA-i te penzionisanog generala kontraobavještajne službe JNA", kaže Virc.

Je li film potpuna fikcija?

Ipak, mnogi su skeptični, kako prema samom filmu tako i prema teoriji da je Jugoslavija imala razvijen svemirski program koji je je kasnije prodala Amerikancima.

Još 2012. godine, nakon što je objavljen prvi trailer, sama najava filma izazvala je veliko interesovanje i mnogobrojne reakcije. Poznavaoci historije NASA-e odlučno su odbacili ključne teze filme navodeći da se radi o nepovezanim dijelovima koji nemaju uzročno.posljedičnu vezu.

"Važno je naglasiti da je film igrano-dokumentarnog karaktera što znači da sadrži elemente fikcije i dokumentarizma koji se isprepliću u autorsku priču kroz koju nas u filmu vodi i poznati slovenski filozof Slavoj Žižek. Svojim komentarima i analizama fenomena mita i teorija zavjere gledatelju pomaže u stvaranju slike o glavnoj hipotezi filma. Smatram da bi svaki pojedinac trebao imati sposobnost kritičkog prosuđivanja bilo kakvih medijskih sadržaja, stoga je film vrlo aktualan i za današnjicu", kaže režiser Žiga Virc na kraju.