Zaključen je 3. AJB DOC: 18 tema nas je rasplakalo, nasmijalo i navelo na propitivanje
Upustiti se u avanturu organizacije Trećeg izdanja AJB DOC-a značilo je ostaviti po strani sve ono već naučeno i krenuti ispočetka, objasnili su organizatori festivala. Organizacioni tim morao se prilagoditi novom načinu rada i potpuno novim zahtjevima i pravilima. Selektori AJB DOC-a i ove godine su bili Leila Dedić, Sead Kreševljaković i Đani Hasečić.
"Morali smo kreirati i potpuno novu platformu koja je trebala da bude izuzetno dopadljiva i jednostavna za korištenje. Željeli smo jednim klikom omogućiti gledanje filmova besplatno i bez registracije, što se na kraju pokazalo kao pun pogodak, ako uzmemo u obzir da do ovog momenta imamo preko 110.000 pregleda na stranici. Također, moram naglasiti da smo u posljednjem trenutku odlučili da zbog samih autora organizujemo i određen broj fizičkih projekcija na otvorenom prostoru, naravno poštujući sve epidemiološke mjere. To je zapravo značilo da smo morali uraditi dupli posao, budući da smo sada imali dvije verzije filmova za prikazivanje, filmovi za fizičke projekcije i filmovi za online platformu", govori selektor AJB DOC-a Đani Hasečić.
Na online platformi predstavljeno je ukupno 18 filmova, a svaki od njih gledatelje je podsjetio na vrlo važne teme o kojima je potrebno govoriti stalno. Ne samo kroz razgovore, nego i kroz različite vrste umjetnosti. Ove godine festival je pričao o pedofiliji, izbjeglicam, autizmu...
"Kao selektorica AJB DOC-a i producentica na AJB pratim druge festivale i filmsku industrijsku platformu na kojoj se predstavljaju dokumentarni projekti od samog početka njihovog nastajanja pa sve do njihove finalizacije. U posljednje dvije godine dokumentaristi se bave upravo navedenim temama, jer to nisu samo problemi današnjice, već problemi koji traju niz godina i sve više se o njima govori i kroz filmsku industriju. Te teme ste imali priliku vidjeti i u našoj selekciji. Da bi se jedna od navedenih tema vizuelno, produkcijski i kroz karaktere dokumetarno finalizirala treba proci duže vremena. U tom vremenu autor filma dobija kvalitetnu priču u kojoj publika moze da uživa, da se informiše, da bude tužna ili vesela i da nakon gledanja filma komentariše i poredi situaciju oko sebe. To jeste i poenta, osvijestiti ljude o onome sto se događa oko nas, da se nakon gledanja filmova sa navedenim temama nastavlja priča o njima, a tu priču nastavlja upravo publika", govori selektorica AJB DOC-a Leila Dedić.
Na pitanje da li dokumentarni filmovi mogu utjecati na svijest društva i inicirati ozbiljnije promjene u društvu, Dedić odgovara kako je to itekako moguće.
"Postoje različite dokumetarne forme i različiti načini 'story telling-a' kao što su: kreativni, obzervacijski, istraživački, reportažni itd. Ovdje bih navela primjer iz ovogodišnje takmičarske selekcije filma 'We Hold the Line'. Film koji svjedoči o potrebi za nezavisnim novinarstvom kao društvenim korektivom, koji nerijetko može isprovocirati i rad tužilaštva. U prvoj godini AJB DOC-a iz selekcije Last Minute Cinema imali smo film 'Neoprošteno'. U filmu se glavni protagonista želi izviniti onima koje je zlostavljao. Nakon filma koliko toliko je svima pomoglo da nastave dalje sa svojim životima i barem malo zacijele sopstvene rane kao i rane društva u kojem se nalaze. U dokumentarizmu ima zaista puno primjera kako film moze inicirati konkretne promjene u društvu", govori.
Jedna od tema koja je privukla posebnu pažnju publike ove godine je i "Transforming Tomorrow" reditelja Dine Mustafića. Ovaj film, koji je sinoć dobio nagradu programskog žirija, donosi šokantnu priču o posmrtnim ostacima zatvorenika iz koncetracionog logora i trovanju građana.
"Bilo je izuzetno teško donijeti odluku, ali smo naposljetku nagradu dodijelili filmu koji se istakao svojom hrabrošću i koji je na umjetnički način obradio jednu izuzetno važnu temu koja se tiče naših prostora gdje se autori sve rjeđe bave komplikovanim temama života koji nas okružuje i koji slijede svoj umjetnički i društveno odgovorni impuls uprkos teškim uslovima za rad", kaže Hasečić.
Podsjećamo, AJB DOC Main Award za najbolji film u Takmičarskoj selekciji dodijeljena je filmu "Ne u moje ime (Objector)", specijalno priznanje dodijeljeno je filmu "Uhvaćeni u mrežu (Caught in the net)", a nagradu u selekciji AJB Prikazuje dobila je Nerminka Emrić za film "Komšije".
Prema prvoj analitici platforme online.ajbdoc.ba, festival je ispraćen u više od 30 zemalja. No ono što je važno istaknuti jeste da AJB DOC od prvog izdanja (2018.) bilježi rast publike koju interesuju dokumentarni filmovi.
"AJB je počela sa emitovanjem 2011., a do kraja te godine i početkom 2012. mi smo počeli i sa emitovanjem stranih, ali i domaćih tj. regionalnih dokumetarnih filmova. Još tada se pokazalo veliko interesovanje, ne samo u BiH, već i u cijeloj regiji. Posjećenost našeg festivala i u ovoj digitalnoj formi je zaista ogromna, što je samo jos jednom dokazalo da ljudi vole kvalitetne dokumentarne filmove, i mi smo vrlo zadovoljni. Ovom hibridnom formom festivala smo dobili širu publiku, publiku cijeloga svijeta. Drago nam je da su mogućnost praćenja filmova u ovo teško doba, doba pandemije dobili svi, ne samo BiH i regija. Reakcija na selektovane filmove je također izvrsna mi kao selektori se zaista trudimo da svaki put bude bolja, to nam je i ove godine uspjelo jer feedback publike je zaista odličan", ističe Dedić.
No ipak, selektor festivala Sead Kreševljaković ističe kako je cijeli tim AJB DOC-a oduševljen reakcijama publike.
"Festival je definitivno obilježila pandemija i prelazak na online platformu. Ono što je u početku izgledalo kao problem ispostavilo se kao dobra stvar koja će u budućnosti naš festival učiniti još boljim i otvorenijim prema publici. Sve je to razlog da neki oblik online festivala zadržimo i kad se epidemiološka situacija popravi i kad se publika vrati u kina. Zaista je prelijep osjećaj kada znate da vaše filmove gleda cijeli svijet i da tako veliki broj ljudi ima priliku da razmišlja i razmjenjuje mišljenje o važnim porukama koje nose naši filmovi", govori Kreševljaković.
Dodaje kako je važno istaći da je na ovogodišnjem festivalu predstavljeno sedam regionalnih filmova - iz Hrvatske, Srbije, četiri iz Bosne i Hercegovine i jedna francusko-bh. produkcija.
"Impresivno je da bh. autori, uprkos nikakvoj brizi o ovom obliku umjetničkog stvaralaštva uspijevaju praviti dobre filmove. Očito je da se uslijed nedostatka novca mogu najviše osloniti na vlastitu kreativnost i ljubav prema dokumentarnom filmu. U toj iskrenosti i želji, očito se rađaju odlični filmovi. Kada u budućnosti neke nove generacije budu gledali filmove poput 'Džeme', 'Transforming Tomorrow', 'Komšija', 'Dream Team Babe' ili 'Vaha' divit će se tim pričama kao što se mi danas divimo filmovima sarajevske škole dokumentarnog filma", ističe.
Neophodno je da svaki period naše historije ima svoje filmove koji govore o vremenu, ljudima i prostoru u kojem živimo.
"Kada imamo ovakve autore koji znaju prepoznati zanimljive i važne detalje tog života koji nas okružuje nema sumnje da će vrijednost takvih filmova biti sve veća kako vrijeme bude prolazilo. Ne treba zaboravi da su budžeti ovih naših filmova neuporedivo manji od onih koje gledamo u npr. našoj Takmičarskoj selekciji. Naši autori prave lijepe i važne priče i siguran sam da će svi oni lako pronaći put do srca obične publike koja voli dokumentarni film. Ponosni smo da je Al Jazeera Balkans kao osnivač AJB DOC-a spada u one koji ovo shvataju i koji podržavaju bosanskohercegovačku i regionalnu produkciju dokumentarnog filma", zaključio je Kreševljaković.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
Najveća španska aviokompanija najavila dva leta u maju i junu iz Sarajeva za Madrid
